Bukovica (oblast)

кршевит крај у сјеверној Далмацији, у троуглу између Бенковца, Обровца и Книна

Bukovica je krševit kraj u sjevernoj Dalmaciji, u trouglu između Benkovca, Obrovca i Knina, Republika Hrvatska.

Pogled na Bukovicu - kula Kegljevica
Stara mapa dalmatinske Bukovice iz 1789. godine
Srpska narodna nošnja iz Bukovice (kraj 19. veka)

Geografija uredi

Na sjeveru je omeđen rijekom Zrmanjom, na zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice prolazi željeznička pruga Zadar - Knin. U reljefnom pogledu, riječ je o krečnjačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300 metara, prošaranoj manjim uzvišenjima (Jurišinka - 674 m).

Naziv uredi

Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju bukove šume koja je nestala u 17. veku kada su Mlečani posjekli bukovo drvo i od njega gradili Veneciju.

Klima uredi

Na području Bukovice osjeća se uticaj kontinentalne i mediteranske klime. Zime su hladne i s dosta vjetrova, naročito bure koja traje i po nekoliko dana. Bura dolazi sa sjevera i sjeverozapada, a ispoljava se snažnim udarima. U toku bure vrijeme je vedro. Za razliku od bure, jugo uglavnom donosi puno vlage i kišu. Ponekad duva i suvo jugo koji osuši zemlju i šteti usjevima. Snijeg sve rjeđe pada.

Topli dani i suše preovlađuju u toku ljeta. Tempetature su visoke ali zbog male vlažnosti su izdržljive.[1]

Privreda uredi

Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentisalo uglavnom na stočarstvo, posebno ovčarstvo, i u manjoj mjeri ratarstvo. Vegetacijom i poljoprivredom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih Ravnih kotara, u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo.

I prije vojne akcije Oluja to je bio privredno zaostao i depopulacijski prostor, što je proces koji je rat samo ubrzao.

Naselja uredi

Česta je podjela na Gornju ili Obrovačku Bukovicu te Donju ili Kistanjsku Bukovicu. Najveće naselje unutar same Bukovice su Kistanje, a na njenom sjevernom rubu se nalazi Obrovac. Veća bukovička sela su: Bilišane, Bjelina, Ervenik, Đevrske, Ivoševci, Karin, Kruševo, Medviđa, Mokro Polje, Radučić, Pađene i Žegar.

Reference uredi

  1. ^ Bjelina Dalmatinska Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. avgust 2016) (jezik: srpski), Pristupljeno 14. 4. 2013.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi