Bundestag
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Savezno veće ili Bundestag je niži, ali veći i značajniji dom nemačkog saveznog parlamenta[1] koga čini 709 poslanika. Tačan broj poslanika nije moguće unapred utvrditi jer zavisi od izbornog rezultata, s obzirom na nemački mešoviti većinsko-proporcionalni sistem izbora.
Savezno veće - Bundestag Deutcher Bundestag | |
---|---|
19. saziv | |
Vrsta | |
Osnivanje | 7. septembra 1949. |
Početak novog saziva | 24. oktobra 2017. |
Predvodništvo | |
Predsednik | Volfgang Šojble, (Hrišćansko-demokratska unija Nemačke) |
Potpredsednici | Tomas Operman (Socijal-demokratska partija Nemačke), Hans-Peter Fridrih (Hrišćansko-socijalna unija Bavarske), Folfgang Kubicki (Stranka slobodnih demokrata), Petra Pau (Levica), Klaudija Rot (Zeleni) |
Sastav | |
Broj poslanika | 709 |
Političke grupe | Levica 69 Zeleni 67
Nezavisni 6 |
Izbori | |
Izborni sistem | mešoviti većinsko-proporcionalni |
Poslednji izbori | 24. septembra 2017. |
Sledeći izbori | Nemački savezni izbori 2021. |
Mesto održavanja sednica | |
Sala za plenarna zasedanja | |
Rajhstag u Berlinu, sedište Bundestaga | |
Veb-sajt | |
bundestag |
Izbori se organizuju na nacionalnom nivou i ovaj dom pokazuje realizaciju načela celovitosti Nemačke kao suverene države.
Zakonodavnu oblast Bundestaga čini odbrana, privreda, rad, socijalna zaštita, zaštita čovekove okoline, spoljni poslovi, zdravlje, građansko i krivično zakonodavstvo, saobraćaj i građevinarstvo. Postoji mogućnost da se regulišu i druge oblasti, u saradnji sa federalnim jedinicama.
Trenutni predsednik Bundestaga je Volfgang Šojble iz Hrišćansko-demokratske unije Nemačke.
Nadležnosti Bundestaga uredi
Nemački Bundestag bira nemački narod i on predstavlja forum na kojem se izlažu, raspravljaju i formulišu različita mišljenja o politici zemlje. Najvažnije funkcije Bundestaga su zakonodavna koja se ostvaruje u zakonodavnom postupku i kontrolna koja se ostvaruje parlamentarnom kontrolom rada Savezne vlade.
Bundestag je najvažniji organ zakonodavne vlasti u nemačkom federalizmu. U skladu sa principom podele vlasti, Bundestag je najviši organ zakonodavne vlasti u Nemačkoj. Savezna vlada predstavlja izvršnu vlast, i savezni sudovi i sudovi zemalja predstavljaju pravosuđe.
Osnovne nadležnosti Bundestaga su da:
- donosi i menja ustav;
- donosi zakone;
- odlučuje o državnom budžetu;
- potvrđuje međunarodne ugovore;
- bira saveznog kancelara;
- učestvuje u postupku imenovanja članova Saveznog ustavnog suda;
- vrši kontrolu nad radom Savezne vlade;
- nadzire rad i upotrebu vojske.
Ako savezni kancelar podnese predlog za glasanje o poverenju i ne dobije podršku većine članova Bundestaga, predsednik države, na predlog saveznog kancelara, može da raspustiti Bundestag u roku od 21 dan. Pravo raspuštanja prestaje da važi čim Bundestag izabere drugog saveznog kancelara na osnovu većine glasova njegovih članova. Između pokretanja postupka za glasanje o poverenju i glasanja o njemu mora proći 48 časova (član 68. Ustava).
Savet starešina (Der Ältestenrat) Bundestaga ima poseban značaj u njegovom radu. Savet starešina čine predsednik Bundestaga, potpredsednici i 23 člana izabrana u skladu sa proporcionalnom zastupljenošću političkih partija u Bundestagu. Članovi Saveta starešina moraju da imaju značajno političko iskustvo. Savet starešina je savetodavni organ koji donosi preporuke i predloge koje Bundestag na plenarnoj sednici ima pravo da prihvati ili odbije. Savet starešina pomaže predsedniku Bundestaga u njegovom radu, kako bi poslovanje Bundestaga bilo efikasno koordinirano i uspešno realizovano. Na primer, on određuje datume sednica nedeljama unapred i daje saglasnost na dnevni red zasedanja na stalnoj osnovi. Takođe, na sednicama Saveta starešina političke grupe usaglašavaju stavove o izboru predsednika i potpredsednika odbora. Osim toga, Savet starešina posreduje i raspravlja u slučaju nastanka spora u interpretaciji propisa i proceduralnih pitanja u Bundestagu. Savet starešina priprema "procenu budžeta Bundestaga“. Odbor za budžet može da odstupi od ovih procena uz konsultacije sa Savetom starešina, što znači da mora da da Savetu starešina priliku da se izjasni pre konačne odluke. Zbog širokog spektra dužnostima koje obavlja, Savet starešina imenuje komisije koje mu daju stručnu podršku.
Članovi Saveta starešina su takođe sekretari poslaničkih grupa, koji se sastaju radi prethodnih razmatranja pojedinih aspekata parlamentarnih procedura. Savet starešina tokom svojih debata uzima u obzir sporazume postignute na tim sastancima. Savet starešina se redovno sastaje svake nedelje kada Bundestag zaseda i njime predsedava predsednik Bundestaga. Predstavnik Savezne vlade prisustvuje ovim sastancima.
Predsedništvo je odgovorno za rad administracije Bundestaga, uključujući kako administrativne tako i istraživačke aktivnosti. Sastoji se od predsednika i potpredsednika Bundestaga.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 191. ISBN 86-331-2075-5.
Spoljašnje veze uredi
- Službena stranica Bundestaga (jezik: nemački)
- Izbori u Nemačkoj 2002. godine (jezik: nemački)