Vaginoza predstavlja promenu flore vagine.[1] U normalnim uslovima u vagini se nalazi određen broj bakterija i gljivica koje se nalaze u ravnoteži. Uzrok vaginoze nije poznat, jedino što se zna je da dovodi do povećanja određene vrste bakterija u vagini i na taj način izaziva upalu. Oko 50% žena nema nikakve simptome a kod drugih se javlja beo, lepljiv ili zelenkast sekret koji je jači nego obično, neprijatnog je mirisa, a može se javiti i svrab. Vaginoza u principu nije opasna, mada ponekad može da uzrokuje infekciju materice i Falopijevih tuba, a u trudnoći da izazove prevremen porođaj. Da bi se postavila dijagnoza vaginoze treba da budu ispunjeni sledeći uslovi: gusti beli lepljivi iscedak, vaginalna kiselost (pH) viša od 4,5 i da sekret ima neprijatan miris. Vaginoza nije prenosiva infekcija tako da lečenje partnera nije potrebno čak ni preventivno, odnosno muškarci ne mogu biti ni nosioci ni zaraženi. U većini slučajeva leči se metronidazolom. [2][3]

Bakterijska vaginoza
Mikrografija bakterijske vaginoze
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostGinekologija
MKB-10B96, N76
MKB-9-CM616.1
Patient UK[https://patient.info/doctor/Bacterial-Vaginosis-%28BV%29 Bacterial-Vaginosis-(BV) Vaginoza]
MeSHD016585

Izvori uredi

  1. ^ „Vaginal Infections — How to Diagnose and Treat Them: Bacterial Vaginosis or Vaginal Bacteriosis”. Medscape. Pristupljeno 10. 10. 2009. 
  2. ^ „Bacterial Vaginosis – CDC Fact Sheet”. Centers for Disease Control and Prevention. 1. 9. 2010. Pristupljeno 11. 11. 2011. 
  3. ^ „National guideline for the management of bacterial vaginosis (2006)”. Clinical Effectieness Group, British Association for Sexual Health and HIV (BASHH). Arhivirano iz originala 03. 11. 2008. g. Pristupljeno 21. 12. 2011. 



 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).