Varna (bug. Варна) najveći je grad u severnoj Bugarskoj i na Crnom moru.[1] Varna je treći po veličini grad u Bugarskoj posle Sofije i Plovdiva, a najveći primorski grad u državi. Varna je i sedište istoimene Varnenske oblasti.

Varna
bug. Варна
Kolažni prikaz gradskih znamenitosti
Zastava
Zastava
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastVarnenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 15. 06. 2020346.479
 — gustina2.246,42 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 13′ 00″ S; 27° 55′ 00″ I / 43.216667° S; 27.916667° I / 43.216667; 27.916667
Aps. visina79 m
Površina154,236 km2
Varna na karti Bugarske
Varna
Varna
Varna na karti Bugarske
Veb-sajt
www.varna.bg

Varnu često nazivaju „morski glavni grad Bugarske”. U gradu su smeštene državne institucije povezane sa morem i pomorstvom poput agencije „Pomorske uprave” i mornarice Vojske Bugarske.

Geografija uredi

 
Varnenski zaliv
 
Varna noću
 
Opština Čajka izgrađena za svetski kongres arhitekture 1973.

Varna se razvila na u omanjem Varnenski zaliv, delu Crnog mora, koji ima veoma dobre veze za zaleđem, pa je grad od samog osnivanja bio značajno trgovište. Grad se nalazi na severnoj i zapadnoj obali zaliva i na severu jezera Varna. Na severu grada nalaze se glavna industrijska zona i luka. Severoistočno od njih je centralna zona grada sa istorijskim centrom (tzv. „Grčka mahala”) kao i gradska plaža.

Klima je primorska, relativno blaga topla tokom godine. Prosečna temperatura u januaru iznosi 1,7 °C a prosečna julska 22,8 °C, prosečna godišnja 12,2 °C, najniža izmerena temperatura iznosi -24,3 °C iz 1929, najviša ikada izmerena temperatura iznosi + 41,4 °C. Prosečna godišnja količina padavina iznosi 498 mm, a najviše u junu i novembru a najmanje u februaru. U opštini Sanatorijum je izmerena najveća količina padavina u Bugarskoj, 342 mm u avgustu 1951. Najviše sunčanih sati u Varni je u julu — 331 sat. U blizini grada klima je pogodna za uzgoj mediteranskih vrsta kao što su nar, rajska jabuka, mango, kivi, smokve i lovora. Na severu se nalazi visoravan sa najvišom tačkom od 356 m, na neki način brani grad sa severa i severoizstoka od jakog vetra tokom zime. Obično od maja do oktobra temperatura vazduha je od 18 do 31 °C, a tokom razdoblja od jula do avgustaa prosek je 22.8 °C. Leti temperatura vode je oko 20 °C, a tokom najtoplijih dana pesak može dostići temperaturu i do 60 °C.

Prosečna visina talasa u zalivu je oko 61 cm.

Istorija uredi

Varna je prvobitno bila tračko naselje. U 5. veku p. n. e. Varna je uključena u zonu uticaja egejskih grčkih kolonija.

Tokom srednjeg veka Varna je bila važan kulturni centar Bugarske. Nekoliko puta grad je tokom srednjega veka prelazio iz vizantijske kontrole pod bugarsku i obratno. Bugarski car Kalojan zauzeo je 1201. Varnu. Godine 1444. grad je konačno pao pod valst Osmanlija[1] (vidi: Bitka kod Varne).

Godine 1878. Varna je postala deo savremene bugarske države.[1] Od tada grad je potpuno promenio izgled i dobio crte „evropskog grada”.

Stanovništvo uredi

Demografija
1946.1956.1965.1975.1985.1992.2001.
76.954120.345180.110252.525302.211308.432312.889

Po zvaničnom popisu iz 2001. godine grad Varna ima 313.408 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari (oko 90 %) pravoslavne veroispovesti. Ostatak su Romi (1,5 %), Turci i Rusi.

Za razliku od države Varna ima pozitivan prirodni priraštaj zahvaljujući velikom prilivu mladog stanovništva zbog razvoja turističke privrede.

Saobraćaj uredi

Varna je druga po značaju luka u Bugarskoj, posle Burgasa. Kroz Varnu prolazi evropski saobraćajni koridor 8.

Turizam uredi

Varna je važno središte morskog turizma kao i polazna tačka za mnoga crnomorska odmarališta (Zlatni Pjasci, Balčik, Čajka, Kavarna). U blizini mesta nalazi se rezidencija Evksinograd, koja je sedište ministarskog veća i predsednika Bugarske u letnjim mesecima. U samom gradu postoji staro gradsko jezgro sa više starih crkava i drugih istorijskih spomenika.

Kultura i manifestacije uredi

Većina kultunih dešavanja u gradu dešava se leti, kada je grad posebno živ zbog letnjeg turističke sezone. Od ustanova kulture poznat je Gradski istorijski muzej, gde se čuva jedno od najstarijih zlatnih blaga na svetu.

U Varni se održavaju brojne kulturne manifestacije, uključujući međunarodni pozorišni festival „Varnensko leto”, međunarodni muzički festival „Varna Samer”, međunarodno takmičenje u baletu, međunarodni džez festival, kinofestival The International Music Festival "Varna Summer", kinofestival „Ljubav je ludost”, međunarodni folk festival, Nedelja mora i drugi.

Partnerski gradovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 20. ISBN 86-331-2112-3. 

Spoljašnje veze uredi