Vatinska kultura
Vatinska kultura je kultura ranog bronzanog doba rasprostranjena u Banatu, Sremu i južnoj Bačkoj, kao i u centralnoj Srbiji.
Vatinska kultura | |||
---|---|---|---|
Geografija | |||
Regija | srednja Evropa, Balkan | ||
Zemlja | Srbija, Rumunija, Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina | ||
Glavni lokalitet | Vatin | ||
Društvo | |||
Društveno uređenje | lovačkostočarska plemenska zajednica | ||
Period | |||
Istorijsko doba | bronzano doba | ||
Nastanak | 1600. p. n. e. | ||
Prestanak | 1300. p. n. e. | ||
Prethodnici i naslednici | |||
Prethodile su: | Nasledile su: | ||
← Kultura inkrustovane keramike | Belegiška kultura → | ||
Portal Arheologija |
Vatinska kultura je u ranoj fazi bila u kontaktu sa Minojskom i Mikenskom kulturom, te je organizacija njenog društva i zanatstva pod njihovim uticajem.
Nalazišta Uredi
Glavna arheološka nalazišta su:
Značajne su i gradine (Feudvar).
Faze Uredi
Milutin Garašanin je Vatinsku kulturu podelio na tri faze:
I faza | Pančevačko omoljička faza | rano i početak srednjeg bronzanog doba |
II faza | Vatinsko vršačka faza | srednje bronzano doba |
III faza | Belegiš - Ilandža | kraj srednjeg i početak poznog bronzanog doba |
Naselja Uredi
Naselja su podizana na obalama reka i brežuljcima. Građene su poluzemunice i nadzemne kuće sa temeljima od kamena i drvenim nadzemnim konstrukcijama.
Sahranjivanje Uredi
Primenjivala se kremacija. Pokojnici su spaljivani sa odećom i nakitom. Ostaci su polagani u urne.
Keramika Uredi
Osnovni keramički oblik je oštro profilisani pehar sa jednom ili dve drške koje nadvisuju obod. Drške su polumesečasto profilisane (ansa lunata) ili imaju rožaste ukrase (ansa kornuta).
Ostali oblici:
- trbušaste amfore sa niskim vratom i poklopcem
- dvojni sudovi
- plitke posude
- zoomorfne vaze
Keramika je ukrašavana kanelovanjem, urezivanjem geometrijskih motiva – poput snopova linija, kružića, voluta, spirala – koji su raspoređeni u horizontalne trake. Pravilnost ornamentike kao i upotreba neke vrste šestara je dodirna tačka sa minojskom i mikenskom kulturom.
Metalni predmeti Uredi
- pljosnate sekire sa produženim cevastim delom za dršku
- trougaoni bodeži
- ukrasne igle
- narukvice
- prstenje
- privesci
- dugmad
Za nakit su koristili i zlato.
Vidi još Uredi
Literatura Uredi
- Praistorija jugoslovenskih zemalja, Bronzano doba, Sarajevo, 1983.