Veliki Kičić
Veliki Kičić (alb. Kçiq i Madh) je naselje u opštini Kosovska Mitrovica, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Veliki Kičić | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Kosovska Mitrovica |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 52′ 14″ S; 20° 55′ 20″ I / 42.8706° S; 20.9222° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Geografija
urediSelo je na podnožju Kopaonika, delom u proširenoj dolini Krčevinskog potoka pri njegovom izlazu u polje, delom s desne strane potoka, na jezerskoj terasi od 620 m. Razbijenog je tipa. Deli se na mahale Prelovca, Maljoka, Ćamarata, Vatića i Bangela. Kuće u mahalama su zbijene.
Reljef
urediSelo je izgrađeno pod Crnušom, paleovulkanskom kupom visine 1009 m. Crnuša je udaljena 4 km istočno od Kosovske Mitrovice. Njena relativna visina iznosi 360 m, u osnovi je široka oko 2 km, dok nagibi njenih strana padaju pod uglom 25°-30°.
Crnuša je izgrađena od latita, koji ovde predstavljaju površinski očvrsle lavične stene. Latiti Crnuše upadljivo se razlikuju po svom specifičnom mineralnom i hemijskom sastavu od vulkanskih stena prve faze i kvarclatita. Na Crnuši je utvrđeno uklapanje drveća (stabla) prilikom kretanja lave. Ostaci vegetacije znatno su ugljenisani.
Starost ove vulkanske strukture verovatno je miocenska, zbog čega su paleovulkanske forme značajno uništene i preinačene kasnijim erozivnim procesima.[1]
Poreklo stanovništva po rodovima
urediPodaci o poreklu stanovništva su iz 1934. godine.[2]
Arbanaški rodovi
- Ćamarat (22 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Ćamarata u Skadarskoj Malesiji u drugoj polovini 18. veka pre Arbanasa sela Smrekovnice, jer su Ćamarati živeli u Smrekovnici pre njihovog doseljenja.
- Maljok (19 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Malesije zajedno s Ćamaratima.
- Vatić (9 k.), od fisa Beriša. Doseljeni iz Malesije krajem 18. veka zajedno sa Arbanasima iz Smrekovnice kao njihovi rođaci.
- Planali (6 k.), od fisa Tsača. Doseljen je 1878. kao muhadžir iz V. Plane u Toplici.
Poislamljeni i poarbanašeni srpski rodovi
- Prelovc (24 k.). Potiče od dvojice braće Osmana i Behrama i njihove braće od stričeva Fejze i Brahima doseljenih krajem 18. veka iz Prelovca u Drenici. Njihovi preci, pravoslavni Srbi, kako to njihovi sadašnji potomci ističu, u islam su prešli u selu svoje starine, u Prelovcu. Pojasevi su im u 1934. od doseljenja bili: Osman, Ajredin, Osman, Fejzula, Ajrula (70 godina). Ušli su u fis Beriš.
- Asanović (3 k.). Potiču od dvojice braće, Asana i Zejnule, koji su se sredinom 19. veka doselili iz Bistrice (K. Mitrovica). Pomenuta dvojica braće su prešla u islam u Bistrici. Otac im se zvao Stojan, a njihova srpska imena njihovi sadašnji potomci kao da ne znaju. Pojasevi u 1934: Stojan, Asan, Daut, Redžep (60 godina). I oni ušli u fis Beriš.
- Bošnjak (1 k.). Doseljen iz grada Novog Pazara oko 1880. Pri doseljenju su njegovi članovi govorili samo srpski; sad srpski ne znaju.
Stanovništvo
urediDemografija[3] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 1.257 | |
1953. | 1.455 | |
1961. | 1.801 | |
1971. | 2.407 | |
1981. | 3.055 | |
1991. | 3.830 |
Reference
uredi