Veliki kašalj, magareći kašalj, ili pertusis (lat. Pertussis) je akutna infektivna bakterijska bolest.[10][1][11] Od nje obolevaju najčešće deca u uzrastu od 1-5 godina, ali i odojčad.[12] Period inkubacije (prvi stadijum bolesti) podseća na prehladu praćenu kašljem (Stadium catarrhale, kataralni stadijum), zatim prelazi u napade isprekidanog kašlja (Stadium convulsivum, stadijum zacenjivanja).[1] Kod male dece, kašalj može dovesti do prekida disanja i stoga može ugroziti život. Vremenom napadi kašlja postaju blaži i proređeni (Stadium decrementi, stadijum rekonvalescencije). Bolest tipično traje oko 6 nedelja.[3] Na uzrok ove bolesti se može efikasno uticati samo u početnoj fazi bolesti. Kao profilaksa, protiv ove bolesti postoji efikasna vakcina. Osoba može da kašlje toliko jako da povraća, slomi rebra ili postane veoma umorna od napora.[1][2] Deca mlađa od godinu dana mogu imati malo ili nimalo kašljanja i umesto toga imaju periode u kojima ne mogu da dišu.[1] Vreme između infekcije i pojave simptoma je obično sedam do deset dana.[13] Bolest se može javiti kod onih koji su vakcinisani, ali simptomi su obično blaži.[1]

Veliki kašalj
SinonimiPertusis, 100-dnevni kašalj
Dečak koji kašlje usled velikog kašlja
SpecijalnostiInfektivna bolest
SimptomiCurenje iz nosa, groznica, kašalj[1]
KomplikacijePovraćanje, slomljena rebra, malaksalost[1][2]
Trajanje~ 10 nedalja[3]
UzrociBordetella pertussis (širenje vazduhom)[4]
Dijagnostički metodBris nazofarinksa[5]
PrevencijaVakcina protiv pertusisa[6]
LečenjeAntibiotici (ako se započne rano)[7]
Frekvencija16,3 miliona (2015)[8]
Smrtnost58.700 (2015)[9]

Pertusis izaziva bakterija Bordetella pertussis.[4] Lako se širi kašljanjem i kijanjem zaražene osobe.[4][14] Ljudi su zarazni od početka simptoma do otprilike tri nedelje nakon napada kašlja.[7] Oni koji su lečeni antibioticima više nisu zarazni nakon pet dana.[7] Dijagnoza se postavlja uzimanjem uzorka sa zadnje strane nosa i grla.[5] Ovaj uzorak se zatim može testirati bilo kulturom ili lančanom reakcijom polimeraze.[5]

Prevencija je uglavnom vakcinacijom vakcinom protiv pertusisa.[6] Inicijalna imunizacija se preporučuje između šeste i osme nedelje života, sa četiri doze koje se daju u prve dve godine života.[15] Zaštita od pertusisa se vremenom smanjuje, te se dodatne doze vakcine često preporučuju starijoj deci i odraslima.[16] Vakcinacija tokom trudnoće je veoma efikasna u zaštiti novorođenčeta od pertusisa tokom ranjivih prvih meseci života i preporučuje se u mnogim zemljama.[17] Antibiotici se mogu koristiti za prevenciju bolesti kod onih koji su bili izloženi i koji su u riziku od teške bolesti.[18] Kod onih sa bolešću, antibiotici su korisni ako se započnu u roku od tri nedelje od početnih simptoma, ali inače imaju mali efekat kod većine ljudi.[7] Kod trudnica i dece mlađe od godinu dana, antibiotici se preporučuju u roku od šest nedelja od pojave simptoma.[7] Antibiotici koji se koriste uključuju eritromicin, azitromicin, klaritromicin ili trimetoprim/sulfametoksazol.[7] Dokazi koji podržavaju intervencije protiv kašlja, osim antibiotika, su slabi.[19] Oko 50% zaražene dece mlađe od godinu dana zahteva hospitalizaciju, a skoro 0,5% (1 od 200) umre.[1][2]

Procenjuje se da je 16,3 miliona ljudi širom sveta bilo zaraženo 2015. godine.[8] Većina slučajeva se javlja u zemljama u razvoju, a mogu biti pogođeni ljudi svih uzrasta.[6][19] U 2015. godini, pertusis je doveo do 58.700 smrtnih slučajeva – što je manje od 138.000 smrtnih slučajeva 1990. godine.[9][20] Izbijanje bolesti je prvi put opisano u 16. veku.[13] Bakterija koja izaziva infekciju otkrivena je 1906. godine.[13] Vakcina protiv pertusisa postala je dostupna 1940-ih.[13]

Izazivač uredi

 
Bordetella pertussis pod mikroskopom (gram obojena)

Izazivač velikog kašlja, bakterija Bordetella pertussis, je nepokretna, aerobna, inkapsulirana i gram negativna štapićasta bakterija. Ona stvara niz proteina, od kojih su neki toksini koji uzrokuju simptome bolesti. Bakterije su prisutne u mukoznim membranama disajnih puteva gde mogu da se razmnožavaju. Infekcija bakterijom Bordetella parapertussis dovodi do kliničke slike velikog kašlja u manje od 20% slučajeva. Asimptomatski prolazi 40% infekcija, a preostalih 40% se očituje kao akutni bronhitis.[21]

Epidemiologija uredi

Jedini rezervoar bakterije Bordetella pertussis su ljudska bića. Stoga je teorijski moguće iskoreniti ovu bakteriju sistematskom vakcinacijom.[22] Bakterija Bordetella parapertussis je registrovana i kod ovaca. Uprkos efikasnoj vakcinaciji 2003. je u svetu od ove bolesti obolelo oko 17 miliona ljudi, od kojih je 90% slučajeva registrovano u zemljama u razvoju. Iste godine registrovano je 280.000 smrtnih slučajeva od ove bolesti.[23]

Bolest se prenosi putem iskašljanih kapljica na osobe u blizini obolelog. Bakterije izazivači velikog kašlja imaju veoma veliku moć da izazovu infekciju, tako da će oboleti 80-100% ljudi koji dođu u kontakt sa njima. Vreme inkubacije je od 7 do 21 dan. Zaraznost je najveća pri kraju perioda inkubacije i vremenom se smanjuje. Treba naglasiti da vakcinacija ne garantuje doživotnu zaštitu. U zemljama sa visokom stopom vakcinacije od ove bolesti oboleva omladina i odrasli, koji predstavljaju rezervoar bakterija izazivača.[21]

Simptomi uredi

 
Žensko odojče sa tipičnim slučajem velikog kašlja. Karakterističan je isplaženi jezik.

Bolest tipično prolazi 3 stadijuma: Stadium catarrhale, Stadium convulsivum i Stadium decrementi. Kod novorođenčadi, ali i kod obolele omladine i odraslih, bolest može poprimiti netipičan tok.

Stadium catarrhale, kataralni stadijum uredi

Bolest počinje bez posebnih karakteristika, liči na grip sa rinitisom i kašljem. Može se javiti i groznica. Ovaj stadijum traje 1 do 2 nedelje.

Stadium convulsivum, stadijum zacenjivanja uredi

Tek u drugom stadijumu se javlja tipični napadi isprekidanog kašlja kod kojih bolesnik plazi jezik. Kašalj dovodi do iskašljavanja sluzi. Napadi mogu biti veoma česti, naročito noću, a može ih izazvati i laka fizička aktivnost. Ovaj stadijum bolesti traje 2 do 6 nedelja.

Stadium decrementi, stadijum rekonvalescencije uredi

U poslednjem stadijumu napadi kašlja postaju ređi i slabiji. Javljaće se još 3-6 nedelja ako se primenjuje antibiotska terapija, a 6-10 nedelja bez nje.[21] Zbog dugog trajanja, ovu bolest neki zovu „kašalj od 100 dana“.

Atipični tok uredi

Kod dece mlađe od 6 meseci napadi u fazi Stadium convulsivum mogu se manifestovati u obliku prestanka disanja (apneja). Kod omladine i odraslih bolest se često ne prepoznaje jer je ne prate nikakvi simptomi osim vlažnog kašlja.[21]

Komplikacije uredi

Najčešće komplikacije su upala pluća (15-20%) kao i upala srednjeg uha, koju izaziva sekundarna infekcija bacilima Haemophilus influenzae ili pneumokoke. Sekundarna infekcija može da izazove groznicu i znake infekcije u krvi. Epileptički napadi se javljaju u 2 do 4% slučajeva, i stoga nisu retka komplikacija. U 0,5% dolazi do oštećenja mozga (encefalopatija), koja često ostavlja trajne posledice. Zbog jakog kašlja vežnjače oka mogu da zakrvave. Ponekad se sreće hernija. Smrtni slučajevi se javljaju u jednom od 1000 obolelih, najčešće kod odojčadi.[21]

Dijagnostika uredi

Za utvrđivanje dijagnoze koristi se nazofaringalni bris, kao i aspirat bronhijalne sluzi.

Terapija uredi

Tipične slučajeve velikog kašlja izazivaju toksini bakterija. Terapija antibioticima može skratiti ili ublažiti tok bolesti jedino ukoliko se primeni u ranoj fazi bolesti (1. ili 2. nedelja). Ukoliko se zakasni sa dijagnozom, standardna terapija je eritromicin ili neki drugi antibiotik iz grupe makrolida, primenjivan u toku dve nedelje. Sekundarna infekcija može da zahteva i primenu drugih antibiotika. Na učestalost i intenzitet napada kašlja se može uticati steroidima ili supstancama koje utiču na simpatikus. Generalni savet je da oboleli uzima dosta tečnosti i česte male obroke.

Profilaksa uredi

Vakcinacija uredi

Za primarnu zaštitu postoji efikasna vakcina (80-90% zaštite[21]) koja ne izaziva značajne potencijalne komplikacije. Danas se koriste acelularne vakcine koje imaju prednosti u odnosu na ranije primenjivane bakterijske vakcine. One ne sadrže ceo bacil, već samo delove ćelije izazivača bolesti koji izazivaju imunu reakciju u telu primaoca. Za decu se preporučuje vakcinacija tri puta u prvoj godini života, počev od 9. nedelje. Preporučuje se i revakcinacija između 12. i 15. meseci. Dodatno se vakcinišu deca u uzrastu između 5 i 6 godina, i mladi između 9. i 18. rođendana.

U Srbiji se deca vakcinišu kombinovanom vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja u uzrastu od: 2 meseca, 3,5 meseca, 5 meseci, 15 meseci (prva revakcinacija), 6-7 godina (druga revakcinacija), 14 godina (treća revakcinacija).[24]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž „Pertussis (Whooping Cough) Signs & Symptoms”. 22. 5. 2014. Arhivirano iz originala 7. 2. 2015. g. Pristupljeno 12. 2. 2015. 
  2. ^ a b v „Pertussis (Whooping Cough) Complications”. cdc.gov. 28. 8. 2013. Arhivirano iz originala 9. 2. 2015. g. Pristupljeno 12. 2. 2015. 
  3. ^ a b „Pertussis (Whooping Cough) Fast Facts”. cdc.gov. 13. 2. 2014. Arhivirano iz originala 7. 2. 2015. g. Pristupljeno 12. 2. 2015. 
  4. ^ a b v „Pertussis (Whooping Cough) Causes & Transmission”. cdc.gov. 4. 9. 2014. Arhivirano iz originala 14. 2. 2015. g. Pristupljeno 12. 2. 2015. 
  5. ^ a b v „Pertussis (Whooping Cough) Specimen Collection”. cdc.gov. 28. 8. 2013. Arhivirano iz originala 8. 2. 2015. g. Pristupljeno 13. 2. 2015. 
  6. ^ a b v Heininger U (februar 2010). „Update on pertussis in children”. Expert Review of Anti-Infective Therapy. 8 (2): 163—73. PMID 20109046. S2CID 207217558. doi:10.1586/eri.09.124. 
  7. ^ a b v g d đ „Pertussis (Whooping Cough) Treatment”. cdc.gov. 28. 8. 2013. Arhivirano iz originala 11. 2. 2015. g. Pristupljeno 13. 2. 2015. 
  8. ^ a b Vos, Theo; Allen, Christine; Arora, Megha; Barber, Ryan M.; Bhutta, Zulfiqar A.; Brown, Alexandria; Carter, Austin; Casey, Daniel C.; Charlson, Fiona J.; Chen, Alan Z.; Coggeshall, Megan; Cornaby, Leslie; Dandona, Lalit; Dicker, Daniel J.; Dilegge, Tina; Erskine, Holly E.; Ferrari, Alize J.; Fitzmaurice, Christina; Fleming, Tom; Forouzanfar, Mohammad H.; Fullman, Nancy; Gething, Peter W.; Goldberg, Ellen M.; Graetz, Nicholas; Haagsma, Juanita A.; Hay, Simon I.; Johnson, Catherine O.; Kassebaum, Nicholas J.; Kawashima, Toana; et al. (oktobar 2016). „Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015”. Lancet. 388 (10053): 1545—1602. PMC 5055577 . PMID 27733282. doi:10.1016/S0140-6736(16)31678-6. 
  9. ^ a b Wang, Haidong; Naghavi, Mohsen; Allen, Christine; Barber, Ryan M.; Bhutta, Zulfiqar A.; Carter, Austin; Casey, Daniel C.; Charlson, Fiona J.; Chen, Alan Zian; Coates, Matthew M.; Coggeshall, Megan; Dandona, Lalit; Dicker, Daniel J.; Erskine, Holly E.; Ferrari, Alize J.; Fitzmaurice, Christina; Foreman, Kyle; Forouzanfar, Mohammad H.; Fraser, Maya S.; Fullman, Nancy; Gething, Peter W.; Goldberg, Ellen M.; Graetz, Nicholas; Haagsma, Juanita A.; Hay, Simon I.; Huynh, Chantal; Johnson, Catherine O.; Kassebaum, Nicholas J.; Kinfu, Yohannes; et al. (oktobar 2016). „Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015”. Lancet. 388 (10053): 1459—1544. PMC 5388903 . PMID 27733281. doi:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. 
  10. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 32. ISBN 86-331-2112-3. 
  11. ^ Carbonetti NH (jun 2007). „Immunomodulation in the pathogenesis of Bordetella pertussis infection and disease”. Current Opinion in Pharmacology. 7 (3): 272—8. PMID 17418639. doi:10.1016/j.coph.2006.12.004. 
  12. ^ „Bordetella-pertussis”. Arhivirano iz originala 12. 02. 2015. g. Pristupljeno 05. 07. 2010. 
  13. ^ a b v g Atkinson, William (maj 2012). Pertussis Epidemiology and Prevention of Vaccine-Preventable Diseases (12th izd.). Public Health Foundation. str. 215—230. ISBN 9780983263135. Arhivirano iz originala 29. 7. 2017. g. 
  14. ^ „Pertussis”. WHO. Arhivirano iz originala 5. 6. 2015. g. Pristupljeno 23. 3. 2016. 
  15. ^ „Revised guidance on the choice of pertussis vaccines: July 2014” (PDF). Relevé Épidémiologique Hebdomadaire. 89 (30): 337—40. jul 2014. PMID 25072068. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 2. 2015. g. 
  16. ^ „Pertussis vaccines: WHO position paper”. Relevé Épidémiologique Hebdomadaire. 85 (40): 385—400. oktobar 2010. PMID 20939150. 
  17. ^ Vygen-Bonnet S, Hellenbrand W, Garbe E, von Kries R, Bogdan C, Heininger U, Röbl-Mathieu M, Harder T (februar 2020). „Safety and effectiveness of acellular pertussis vaccination during pregnancy: a systematic review”. BMC Infect Dis. 20 (1): 136. PMC 7020352 . PMID 32054444. doi:10.1186/s12879-020-4824-3. 
  18. ^ „Pertussis (Whooping Cough) Prevention”. cdc.gov. 10. 10. 2014. Arhivirano iz originala 8. 2. 2015. g. Pristupljeno 13. 2. 2015. 
  19. ^ a b Wang K, Bettiol S, Thompson MJ, Roberts NW, Perera R, Heneghan CJ, Harnden A (septembar 2014). „Symptomatic treatment of the cough in whooping cough”. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 9 (9): CD003257. PMC 7154224 . PMID 25243777. doi:10.1002/14651858.CD003257.pub5. 
  20. ^ GBD 2013 Mortality Causes of Death Collaborators (januar 2015). „Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013”. Lancet. 385 (9963): 117—71. PMC 4340604 . PMID 25530442. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. 
  21. ^ a b v g d đ Deutsche Gesellschaft für Pädiatrische Infektiologie e. V. (DGPI) (Hrsg.): Handbuch Infektionen bei Kindern und Jugendlichen. 4. Aufl. Futuramed. . München. 2003. ISBN 978-3-923599-90-5. 
  22. ^ Steele, R. W. (2004). „Pertussis is eradication achievable?”. Pediatric Annals. 33 (8): 525—534. PMID 15354604. doi:10.3928/0090-4481-20040801-10. 
  23. ^ WHO-Positionspapier, pdf-Datei
  24. ^ „Kalendar vakcinacije”. Arhivirano iz originala 06. 07. 2010. g. Pristupljeno 05. 07. 2010. 

Spoljašnje veze uredi

Klasifikacija
Spoljašnji resursi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).