Veliko stepenište u Kalemegdanskom parku

Veliko stepenište u Kalemegdanskom parku je najmonumentalniji motiv parka Kalemegdan. Nalazi se na jugozapadnom delu Beogradske tvrđave, na mestu nekadašnjeg bedema i skrivenog puta.

Pogled na stepenište 2015. godine.
44° 49′ 17.14″ N 20° 26′ 57.24″ E / 44.8214278° S; 20.4492333° I / 44.8214278; 20.4492333

Istorijat uredi

Konstrukcija uredi

Stepenište je izgrađeno tokom velikog preuređenja i obnove parka Kalemegdan. Idejni projekat izradio je Aleksandar Krstić, inženjer hortikulture i vrtni dizajner, tada šef službe za parkove u gradskoj upravi Beograda, dok je glavni projekat bio rad Đorđa Kovaljevskog. Glavni radovi su završeni 1928. godine. Za vreme Drugog svetskog rata stepenište je oštećeno tokom bombardovanja Beograda u aprilu 1941. godine, kao i kasnije tokom rata.[1][2] U vreme kada su se stepenice renovirale, počelo je preseljenje posmrtnih ostataka sa Tašmajdana na Staro groblje. Gradskoj upravi Beograda ostavljen je veliki broj nadgrobnih ploča, pa su one upotrebljene za građevinske radove u Beogradu, uključujući radove na putu, koji velike stepenice povezuje sa ostatkom tvrđave. Put koji povezuje tvrđavu sa Donjim gradom, bio je u potpunosti napravljen od nadgrobnih spomenika, a beogradski hroničar Zoran Nikolić imenovao ga je „putem bivših pokojnika”. Nadgrobni spomenik korišćen je i kao pijedestal obližnjeg spomenika Pobednik. Uprkos što je na prostoru Balkanskog poluostrva bila praksa da se stari materijal ugradi u novi, Beograđani su protestovali zbog ovog postupka. Jedna od klupa u neposrednoj blizini stepenica napravljena je na isti način i na njoj je bilo jasno vidljivo ime pokojnika Aksentija Jovanovića, zajedno sa isklesanim krstom i lobanjom.[3][4]

Nakon Drugog svetskog rata uredi

Nakon Drugog svetskog rata stepenište je delimično rekostruisano, a zanemareno tokom pedesetih i šezdesetih godina. Tokom osamdesetih godina proradilo je klizište i Veliko stepenište se u potpunosti urušilo, s obzirom na to da je bilo položeno na zemljanu podlogu. Tada su urađena kompletno nova gazišta i ograda od bračkog krečnjaka. Ipak, taj materijal se nije pokazao dobrim i nakon 20 godina se usled mraza razslistao. U oktobru 2006. godine stepenice su ponovo obnovljene, ali se metod rekonstrukcije pokazao kao loš.[5] Pukotine su bile ispunjene cementom i veštačkim kamenom, koji je samo ubrzao pucanje.[6][7][1][2]

Stepenište je vremenom sve više propadalo, a nova rekonstrukcija zakazana je za leto 2016. godine, da bi bila odložena za decembar 2017. godine, a potom zbog nedostatka finansijskih sredstava za decembar 2018. godine. Rekonstrukcija je konačno zakazana za mart 2019. godine. Najavljeno je da će biti zamenjene kamene ploče, a stepenice kompletno rekonstruisane.[6][7][1][7][1][2] Ipak, kada su u martu 2019. godine počeli radovi, umesto restauracije i popravke, stepenište je razbijeno i napravljeno novo. Pojedini arhitekti i istoričari umetnosti iskazali su nezadovoljstvo zbog ovog poteza, ali je Uprava grada Beograda istakla, da je ovo bio jedini način obnove.[8]

Krečnjak sa Brača koji se nalazio u stepenicama zamenjen je krečnjakom iz Danilovgrada. Obnovljeno je devet kamenih žardinjera koje su isklesane na stepeništu, a napravljenje su od krečnjaka iz Bele Vode.[7]

Arhitektura uredi

Stepenište je zamišljeno kao trodelni objekat, uključujući dva područja za odmor (podest) sa polukružnim proširenjima. Stepenište je dizajnirnao u romantičarskom stilu, a uključuje elemente srpsko—vizantijskog preporoda. Krasi ga skultura lava koji leži, čiji je autor vajar Sreten Stojanović. Ograda stepenica napravljena je od peščanog kamena, a dekorativna ograda uništena je tokom Drugog svetskog rata.[1][2]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Branka Vasiljević, Dejan Aleksić (8. 2. 2019). „Popravka Velikog stepeništa u martu”. Politika. str. 15. 
  2. ^ a b v g Vasiljević, Branka (16. 3. 2019). „Sanacija Velikog stepeništa na Kalemegdanu”. Politika. str. 13. 
  3. ^ RTS, Večernje Novosti (18. 10. 2019). „Otkrivena misterija kamena ispod Pobednika - nadgrobni spomenik sa Tašmajdana”. N1. Arhivirano iz originala 20. 12. 2019. g. Pristupljeno 04. 01. 2020. 
  4. ^ Vasiljević, Branka (18. 10. 2019). „Skulpturu "Pobednika" napali zelena patina i čađ”. Politika. str. 14. 
  5. ^ „Veliko stepenište dobilo novi izgled - KAO KAD JE SAGRAĐENO”. Blic. 18. 6. 2019. 
  6. ^ a b Janković, Milan (18. 3. 2019). „Rekonstrukcija Velikog stepeništa na Kalemegdanu”. Politika. str. 15. 
  7. ^ a b v g Vasiljević, Branka (24. 6. 2019). „Konačno zablistalo Veliko stepenište” [Big Staircase finally shines]. Politika. str. 14. 
  8. ^ Mirković, Jelena (15. 3. 2019). „Rekonstrukcija Velikog stepeništa na Kalemegdanu počela njegovim razbijanjem”. N1. Arhivirano iz originala 16. 01. 2020. g. Pristupljeno 04. 01. 2020. 

Literatura uredi

  • Aleksandar Deroko, „Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“, Beograd 1950.
  • Aleksandar Deroko, „Medieval Castles on the Danube“, Beograd 1964. (jezik: engleski)
  • Kalić, Jovanka (1967). Beograd u srednjem veku. Beograd: Srpska književna zadruga. 
  • Grupa autora, „Sedam hiljada godina Beograda“, Beograd 1975.
  • Marko Popović, „Beogradska tvrđava“, Beograd 1990. (tekst uz katalog istoimene izložbe)

Spoljašnje veze uredi