Википедија:Vikipedija nije mesto za novotarije

Vikipedija nije mesto za novotarije. Ako ste vi ili neko od vaših prijatelja jednog dana smislili nešto novo u školi, na fakultetu ili u garaži, molimo vas nemojte o tome pisati na Vikipediji. Pišite o tome na svom veb sajtu.

Ovo se odnosi čak i na stvari koje smisle nastavnici, poput recimo originalnih mnemonika koje su oni sastavili kako bi vam pomogli da zapamtite spiskove nekih stvari.

Odoli iskušenju uredi

Mlade saradnike često kuša nagon da sa drugima podele nove izraze, modu ili ideje koje su izmislili oni sami ili njihovi prijatelji. Pisanje članka na Vikipediji može da izgleda kao sjajan način da ovo postigneš — konačno, ako se tebi sviđa ovaj novi izum, zašto se on ne bi dopadao i drugima?

Nekoliko je loših stvari sa ovime:

  • Sadržaj Vikipedije mora biti proverljiv. Nema načina na koji ostatak sveta može da proveri tvoj opis te nove stvari koju je tvoj drugar jednog dana rekao ili uradio. To nije snimljeno, nije zapisano i nije dokumentovano. U stvari, ostatak sveta nema načina da proveri da tvoj drugar uopšte postoji. Proverljivost nije nešto o čemu treba voditi kakvu postmodernističku raspravu, već je standardan prag, odnosno kriterijum. Da bi ovo razumeo, razmisli o tome šta novcu daje njegovu vrednost? Izvor te vrednosti je banka koja vremenom sakuplja poverenje da može platiti iznos zapisan na toj novčanici koju držiš. Kada nema takve banke, ljudi nose novac u nekoj drugoj valuti ili zlatnim dukatima. Ne bi očekivao da tvoji drugari rade za šarene "pare" iz "Monopola", zar ne? Tako je i sa Vikipedijom. Svi članci moraju da navode izvore; ako ne možeš to da uradiš zato što nema nikakvih izvora koji su dokumentovali šta si to smislio jednog dana u školi, onda je tvoj sadržaj (iako je možda stvarno kul) neproverljiv i ne može biti odobren za postavljanje na Vikipediju.
  • Prvobitno istraživanje je zabranjeno na Vikipediji. Vikipedija je enciklopedija; odnosno, sadrži sakupljene, sažete i sumarizovane podatke o stvarima koje su već promovisane — i koje su prošle određene pragove, jer to je način na koji se piše većina enciklopedija. Vikipedije nije izdavač u prvoj instanci. Ovde se ne prikazuju i promovišu nove stvari niti se širi novo znanje. Ako nađeš sebe kako rasuđuješ da je članak u Vikipediji nužan zato što još niko nije pisao o tvom izumu, pa, upravo kršiš pravilo protiv prvobitnog istraživanja. Ako želiš da pišeš o njemu, moraćeš prvo da osiguraš da izum bude objavljen u časopisu koji podleže kolegijalnoj proveri ili nekom drugom pouzdanom izvoru na dobrom glasu.
  • Vikipedija nije rečnik. Mnogi članci ove prirode opisuju nove reči ili izraze koje je smislila omanja grupa prijatelja. Ali Vikipedija nije rečnik, već enciklopedija. Značenja reči i fraza idu u rečnik, kakav je Vikirečnik; međutim, ni u Vikirečniku neće biti prihvatljivo da dodaješ svoje sopstvene nove reči i fraze. Vikirečnik zahteva dokaze da je reč ili fraza već odobrena pre nego što je prihvati. Nova reč koju je skovala jedna osoba ili omanji skup ljudi i sada pokušavaju da učine da se ona probije jeste neologizam, i nije prihvatljiva u Vikirečniku. Ima drugih mesta na mreži na kojima bi takve reči bile dobrodošle.
  • Vikipedija nije besplatan viki domaćin kojeg možeš koristiti u svoje svrhe, već enciklopedija. Naš prvenstveni cilj ovde je da napišemo enciklopediju, a ne da ljudima nudimo besplatan Mrežni domaćinluk (hosting). Čak i ako tvoj članak ne zauzima mnogo prostora, njime ipak zloupotrebljavaš Vikipediju i sprečavaš je u tome da postane upotrebljiva enciklopedija. Ako ti se dopada ideja da imaš svoj sopstveni viki, pogledaj Vikiju ili BluViki.

Ta nečuvena igra uredi

Često, dok smišljaju šta će sa sobom, ljudi u školi ili na fakultetu smisle igre vezane za Vikipediju koje su već bile izmišljene. Posebno, mnogo ljudi je došlo do ideja sličnih sa Vikipedija:Šest stepeni Vikipedije, i napisali članke o njima. Međutim, ova ideja je već više nego dovoljno pokrivena u projektnom imenskom prostoru, tako da nam zaista ne treba članak o njoj.

Ispravan način da stvari smišljene jednog dana u školi uđu u Vikipediju uredi

Školske fore, ludila i mode i te kako mogu biti pokriveni u Vikipediji, ali samo ako neko prvo sedne i istraži ih i zatim objavi knjigu, akademski članak ili članak u časopisu ili žurnalu opisujući to istraživanje. Takvi izvori su pouzdani, i stoga predmet može postati odgovarajući za Vikipediju.

Na primer, Ketrin Geverc je napisala članak, objavljen u Obrazovnoj nedelji 2001., o školskom ludilu zvanom "frik igranje", što čini "frik igranje" validnom temom za vikipedijski članak. Ono je sada proverljivo, istraživanje je već obavljeno i kolegijalno provereno, i činjenice su proverene van Vikipedije, i široki svet već zna o ovom ludilu iz članka u Obrazovnoj nedelji.

Šta ti treba da uradiš uredi

Popusti jedino onda pred iskušenjem da napišeš članak za Vikipediju o nečemu što je smišljeno jednog dana u školi ako možeš da citiraš izvore i ako ih uistinu citiraš. Ljudi koji pišu u blogovima ili koji poluanonimno ostavljaju komentare na forumima za razgovor se ne smatraju pouzdanim izvorima.

Ako ne možeš da citiraš pouzdane izvore, molimo te, piši o tome što je smišljeno jednog dana u školi negde drugde, na primer na svom Mrežnom mestu.

Ili bi mogao da pišeš na Neciklopediji, pošto su takva mesta i namenjena za stvari poput ovih i obično imaju daleko blažu politiku od Vikipedije. Ne moraš da citiraš izvore, proveravaš podatke, pa čak ni da imaš ikakvog smisla: sve to, naravno, ako je šala smešna, i to ne samo tebi.

Vidi i uredi