Vilajet Crnojevića
Vilajet Crnojevića (tur. vilayeti Çirn ili) je naziv za tursku upravnu oblast, odnosno vilajet, koji je stvoren na prostorima države Crnojevića, odnosno Gornje Zete, neposredno nakon uspostavljanja turske vlasti krajem 1496. godine.[1][2][3] Prema turskom običaju, svaka novostečena oblast je odmah popisivana, a prvi turski popis novostvorenog vilajeta Crnojevića obavljen je već tokom prvih mjeseci nakon uspostavljanja nove vlasti, tako da se već u martu 1497. godine pominje da je taj posao dovršen. U turskim izvorima ostalo je zabilježeno da su pomenuti popis obavili emin Umur sin Toganov i pisar Jusuf sin Ahmedov, koji su potom prešli na popisivanje susjednih Pipera, Kuča i Hota.[4][5][6] Isti izvori svjedoče da je novostvoreni vilajet bio nazvan po Crnojevićima, a ne po domaćem oblasnom nazivu (Zeta), što je bilo u skladu sa turskim običajem da se novostečene oblasti nazivaju upravo po dotadašnjim oblasnim gospodarima.[7]
Tokom prvih godina, najveći posjednik u ovom vilajetu bio je Stefan Crnojević, koji je ostao u zemlji nakon odlaska svog starijeg brata Đurđa Crnojevića, posljednjeg vladara Zete.[8] Na čelu vilajeta nalazio se subaša, a prvi u izvorima poznati subaša u vilajetu Crnojevića pominje se već u novembru 1498. godine (ital. subaslach governador di stato fo di Zernovich).[9] Vilajeti su se nalazili u sastavu sandžaka, a vilajet Crnojevića se od svog osnivanja nalazio u sastavu Skadarskog sandžaka. Takvo rješenje ostalo je na snazi sve do 1513. godine, kada je na tom prostoru stvoren poseban sandžak Crna Gora. Nakon ukidanja ovog sandžaka, oko 1530. godine,[10] na istom prostoru je stvoren novi vilajet Crna Gora, koji je bio u sastavu Skadarskog sandžaka.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Tomić 1901.
- ^ Božić 1970, str. 333-347.
- ^ Blagojević & Spremić 1982, str. 414-430.
- ^ Đurđev 1954, str. 172, 180.
- ^ Đurđev 1957, str. 153-155.
- ^ Đurđev 1984, str. 18-19, 30-32.
- ^ Šabanović 1959.
- ^ Stanojević 1975, str. 36.
- ^ Miklosich 1886, str. 45.
- ^ Bojanić 1989, str. 183-190.
Literatura
uredi- Blagojević, Miloš; Spremić, Momčilo (1982). „Slom Crnojevića”. Istorija srpskog naroda. knj. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 414—430.
- Blagojević, Miloš; Medaković, Dejan (2000). Istorija srpske državnosti. 1. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Božić, Ivan (1970). „Vladavina Crnojevića”. Istorija Crne Gore (PDF). knj. 2, sv. 2. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. str. 277—370.
- Božić, Ivan (1979). Nemirno Pomorje XV veka. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Bojanić, Dušanka (1989). „Nove vesti o Skender-begu Crnojeviću”. Istorijski časopis. 36: 183—190.
- Đurđev, Branislav (1954). „Iz istorije Crne Gore, brdskih i malisorskih plemena”. Radovi. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine. 2: 165—220.
- Đurđev, Branislav (1954). „Sitni prilozi iz istorije Crne Gore u XVI i XVII veku: I”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 6: 55—62.
- Đurđev, Branislav (1957). „Odredbe o nekim brdskim i malisorskim plemenima iz 1497 godine”. Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i skadarski sandžak (PDF). Sarajevo: Orijentalni institut. str. 153—155.
- Đurđev, Branislav (1966). „Prilozi proučavanju turskih izvora za istoriju Crne Gore krajem XV i u XVI veku”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 15 (1964): 181—195.
- Đurđev, Branislav (1984). Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena: Odabrani radovi (PDF). Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
- Miklosich, Franz (1886). Die Serbischen Dynasten Crnojević: Ein Beitrag zur Geschichte von Montenegro (PDF). Wien.
- Savić, Viktor (2011). „Zapis Stefana Crnojevića na Svetostefanskoj hrisovulji kralja Milutina” (PDF). Oktoih: Časopis Odjeljenja za srpski jezik i književnost Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori. 1 (1-2): 31—44.
- Stanojević, Gligor (1975). „Crna Gora u XVI vijeku”. Istorija Crne Gore. knj. 3, sv. 1. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. str. 1—88.
- Tomić, Jovan N. (1901). Crnojevići i Crna Gora (1479-1528): Istorijska rasprava. Beograd.
- Ćirković, Sima (1995). Srbi u srednjem veku. Beograd: Idea.
- Ćirković, Sima (2004). Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium.
- Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.