Viša škola Vojne akademije u Beogradu
Viša škola Vojne akademije u Beogradu je bila dvogodišnja opšteobrazovna škola za više stručno obrazovanje oficira Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslovenske vojske.
Istorijat
urediViša škola Vojne akademije je ustanovljena članom 2 Zakona o ustrojstvu vojne akademije, koji je 18. januara 1880. godine donela Narodna skupština Kneževine Srbije, a potvrdio kralj Milan Obrenović dana 30. januara 1880. godine.[1]
Za školovanje u Višoj školi mogli su konkurisati oficiri koji su završili Nižu školu Vojne akademije, zaključno sa činom kapetana druge klase i najmanje dve godine provedene u trupi.[2] Prijemni ispit se razlikovao zavisno od odseka na koji se konkurisalo:
- Prijemni ispit za đeneralštabni odsek: Celokupna naša vojna administracija, Istorija ratne veštine, Taktika celokupna, Poljska fortifikacija i osnovi stalne primenom na poljska utvrđenja, Matematika, Premeravanje i nauka o zemljištvu s krokiranjem, Istorija srpskog naroda, Nemački ili francuski jezik, Opširna geografija balkanskog poluostrva, a naročito susednih pokrajina i načela vojne geografije, Osnovi strategije;
- Artiljerijski i inžinjerijski odsek: Celokupna naša vojna administracija, Istorija ratne veštine, Taktika celokupna, Poljska fortifikacija i osnovi stalne primenom na poljska utvrđenja, Matematika, Premeravanje i nauka o zemljištvu s krokiranjem, Istorija srpskog naroda, Nemački ili francuski jezik, Nauka o oružju i teorija gađanja (pojmovi iz balistike), Osnovi mehanike, fizike i hemije.
Novi zakon o vojnoj akademiji iz 1884. godine je omogućio da Višu školu upisuju i oficiri u činu potporučnika ili poručnika sa završenom Nižom školom Vojne akademije i najmanje jednom godinom provedenom u trupi, a ukinuti su odseci (đeneralštabni, inžinjerijski i artiljerijski), te je Viša škola postala opšteobrazovna za oficire svih rodova.[3] Onima koji bi sa odličnim uspehom završili Višu školu Vojne akademije, kasnije bi bilo omogućeno prevođenje u generalštabnu struku.
Predmeti
urediU Višoj školi Vojne akademije, prema zakonu iz 1880. godine, postojali su opšti predmeti obavezni za sve pitomce i stručni za posebne struke.
Opšti predmeti
- Strategija s ratnom istorijom s pogledom na srpske ratove;
- Taktika;
- Stalna fortifikacija;
- Administracija;
- Politička ekonomija i statistika;
- Izvod građanskog zakonika (Međunarodno i ratno pravo);
- Kartografija;
- Nacrtna geometrija;
- Jezici (nemački ili francuski jezik);
- Jahanje i dresura konja;
Stručni predmeti
- Đeneralštabni odsek
- Taktika;
- Đeneralštabni poslovi s đeneralštabnim putovanjem;
- Nekoliko epohalnih ratova kritički posmatranih s gledišta organizacije, administracije, strategije i taktike;
- Francuski i turski jezik;
- Inžinjerijski odsek
- Tehnika stalne fortifikacije;
- Građevina s arhitekturom i građevinska mehanika;
- Nauka o mahinama;
- Hemijska tehnologija;
- Viša matematika;
- Artiljerijski odsek
- Viša artiljerija;
- Gradska vojna;
- Nauka o mahinama;
- Hemijska tehnologija;
- Viša matematika;
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Zakon o ustrojstvu vojne akademije”. Srpske novine: 1. 30. januar 1880. Arhivirano iz originala 07. 10. 2021. g. Pristupljeno 07. 02. 2022.
- ^ „Zakon o ustrojstvu vojne akademije”. Srpske novine: 2. 30. januar 1880. Arhivirano iz originala 07. 10. 2021. g. Pristupljeno 07. 02. 2022.
- ^ Srpsko vojno školstvo (PDF). Beograd: Medija centar Odbrana - Ministarstvo odbrane Republike Srbije. 2010. str. 25—26. ISBN 978-86-355-0298-6 Proverite vrednost parametra
|isbn=
: checksum (pomoć).