Vijeće naroda Republike Srpske

Vijeće naroda Republike Srpske vrši zakonodavnu vlast sa Narodnom skupštinom Republike Srpske. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se tiču pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda.[1]

Istorija uredi

Izvornim Ustavom Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992)[2] određeno je da ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština. U njenom sastavu se obezbjeđivala što srazmjernija nacionalna zastupljenost. I nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995), kada je Republika Srpska uključena kao entitet u sastav Bosne i Hercegovine, zadržan je jednodomni republički parlament. Drugi entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, imala je dvodomni Parlament sa Predstavničkim domom i Domom naroda.

Nametnutim ustavnim amandmanom LXVII (2002) određeno je da su Srbi, Bošnjaci i Hrvati konstitutivni narodi u Republici Srpskoj. Ostalim nametnutim amandmanima je osnovano Vijeće naroda kao organ zakonodavne vlasti, ali ne i kao ravnopravni zakonodavni dom sa Narodnom skupštinom. Za donošenje zakona, drugih propisa i opštih akata i dalje je potrebna većina samo u Narodnoj skupštini. Za Vijeće naroda je propisana procedura za zaštitu vitalnih interesa, identična kao što je tada propisana i za federalni Dom naroda.

Djelokrug uredi

Vijeće naroda Republike Srpske nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom Republike Srpske već je sui generis organ zakonodavne vlasti osnovan s ciljem zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda (Srba, Bošnjaka i Hrvata). Njegov ustavni položaj je drugačiji u odnosu na federalni Dom naroda koji je ravnopravan dom sa Predstavničkim domom u okviru Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedeći način: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija; sistem javnog informisanja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda.[3] Postupak zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda definisan je Amandmanom LXXXII koji dopunjava član 70. Ustava Republike Srpske.

Kada se odlučuje o promjeni Ustava Republike Srpske, uz dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini, potrebna je i većina u Vijeću naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih.[4]

Većina u Vijeću naroda, uz većinu u Narodnoj skupštini, potrebna je i kada se bira predsjednik i sudije Ustavnog suda Republike Srpske.[5]

Organizacija uredi

Sastav Vijeća naroda je paritetan tako da svaki konstitutivni narod (Srbi, Bošnjaci, Hrvati) ima isti broj delegata. Sastoji se od 28 delegata, i to po osam delegata iz svakog konstitutivnog naroda i četiri delegata iz reda Ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.

Mandat delegata u Vijeću naroda traje četiri godine. Delegate biraju odgovarajući klubovi narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji se formiraju samo u tu svrhu po nacionalnoj pripadnosti narodnih poslanika. U slučaju da je broj delegata koji se biraju u jedan klub u Vijeću naroda veći od broja odgovarajućih narodnih poslanika, bira se dodatni broj poslanika od strane ad hoc kluba koji se u tu svrhu uspostavlja iz reda svih odbornika pripadnika odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.[6][7]

Vijeće naroda ima jednog predsjedavajućeg i tri potpredsjedavajuća, tako da po jedna funkcija pripada svakom konstitutivnom narodu i Ostalim. Radna tijela Vijeća naroda su Administrativna komisija i Ustavna i zakonodavno-pravna komisija. Predsjedništvo Vijeća naroda čine predsjedavajući i potpredsjedavajući. Sekretar Vijeća naroda učestvuje u radu Vijeća naroda bez prava odlučivanja. Kolegijum Vijeća naroda sačinjavaju: predsjedavajući, tri potpredsjedavajuća, sekretar i predsjednici klubova delegata.

Sazivi uredi

Delegati uredi

Sastav četvrtog saziva
7
7
3
3
2
1
1
1
1
1
1
Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:
      KD: 7
      SNSD: 7
      SDS: 3
      SP: 3
      HDZ BiH: 2
      HDZ 1990: 1
      PDP: 1
      SDP BiH: 1
      DNS: 1
      NDP: 1
      HSP BiH: 1

Delegati Kluba iz reda srpskog naroda:

  • Živko Marjanac (Potpredsjedavajući), SP
  • Lazo Marić, SDS
  • Pero Petrović, SNSD
  • Mirko Kojić, SNSD
  • Ljubica Miljanović, SNSD
  • Zoran Trifunović, DNS
  • Milan Đukić, PDP
  • Vojislav Gligić, NDP


Delegati Kluba iz reda bošnjačkog naroda:

  • Kemo Čamdžija (Potpredsjedavajući), SDA (SDA je članica koalicije Domovina)
  • Mujo Hadžiomerović, SDA (Domovina)
  • Kasim Salkić, SDA (Domovina)
  • Anita Hodžić, SDA (Domovina)
  • Samir Bačevac, SDA (Domovina)
  • Elvedin Hamzić, Stranka za BiH (Stranka za BiH je članica koalicije Domovina)
  • Muhamed Ibrahimbegović, SBB BiH (SBB BiH je članica koalicije Domovina)
  • Enes Suljkanović, SDP BiH


Delegati Kluba iz reda hrvatskog naroda:

  • Nada Tešanović (Predsjedavajući), SNSD
  • Tomislav Tomljanović, HNS (HNS je integrisan u HDZ 1990)
  • Ivo Kamenjašević, HDZ BiH
  • Andrea Dorić, SP
  • Ivka Ristić, SNSD
  • Goran Milošević, SDS
  • Željko Stipić, HSP BiH
  • Mijo Perkunić, HDZ BiH


Delegati Kluba iz reda ostalih naroda:

  • Radenko Rikić (Potpredsjedavajući) (Crnogorac), SDS
  • Aleksandra Delšašo Lepir (Italijanka), SNSD
  • Jovana Čarkić (Jevrejka), SNSD
  • Dubravka Macanović (Ukrajinka), nestranačka (izabrana kao kandidat SP, ali nije član partije)

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ Član 69. Ustava Republike Srpske (sa amandmanima I—CXXII)
  2. ^ Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“, broj 3/92)
  3. ^ Član 70. Ustava Republike Srpske, dopunjen Amandmanom LXXVII
  4. ^ Član 135. Ustava Republike Srpske
  5. ^ Član 116. Ustava Republike Srpske
  6. ^ Članovi 71. i 72. Ustava Republike Srpske
  7. ^ Član 13. Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 24/12)

Spoljašnje veze uredi