Vodotoranj je konstrukcija sa rezervoarom vode na vrhu koja služi za snabdevanje vode domaćinstavima, po principu izravnavanja visinske razlike između izvora vode i potrošača.[1] Vodotornjevi često rade zajedno sa podzemnim ili površinskim servisnim rezervoarimas, koji čuvaju tretiranu vodu blizu mesta gde će se koristiti.[2] Voda iz vodotornja može biti za piće, voda za zaštitu od požara ili za industrijske svrhe i ne mora obavezno biti povezana sa javnim vodosnabdevanjem.

Princip rada vodotornja:
1. Pumpa
2. Rezervoar
3. Potrošači

Najveća prednost vodotornja je što može da obezbedi vodu i kada nema struje, jer princip rada se oslanja na održavanju tečnosti na istoj visini zahvaljujući hidrostatičkom pritisku, po zakonu spojenih sudova.[3] Poenta je što se se voda snažnim pumpama iz izvora (bunara, jezera i sl.) dovede do vodotornja i stoji u rezervoaru, odakle se kontrolisano slavinama, pod uticajem gravitacije, dovodi do konačnog potrošača. Međutim, vodotoranj ne može da snabdeva vodom duže vreme, s obzirom na to da je potrebno pumpom dopuniti vodotoranj. Obično se koriste kao rezervoari, kada je najveća potrošnja vode tokom dana i tada nivo vode u rezervoaru opada, da bi se noću pomoću pumpi vratio. Ovaj proces takođe održava vodu u tečnom stanju u hladnom periodu godine, odnosno stalnim pražnjenjem i dopunjavanjem se sprečava smrzavanje.[4]

Iako skladištenje vode u rezervoarima iznad nivoa mora postoji od davnina u raznim oblicima, moderna upotreba vodotornjeva pod pritiskom za snabdevanje vodom sistemom javnih vodovoda se razvio sredinom 19. veka, nakon što je sistem za pumpanje pare postao široko rasprostranjen. Prvi vodotornjevi u Velikoj Britaniji su bili napravljeni od visokih cevi u obliku ćiriličnog slova P i koji su pomoću pumpe mogle da obezbede dotok vode u jednakim vremenskim intervalima, ali ne i konstantno napajanje.

Mnogi vodotornjevi koji su napravljeni u 19. veku se smatraju istorijski značajnim i nalaze se na raznim listama zadužbina i spomenika od značaja širom sveta. Neki od njih su, pak, pretvoreni u apartmane ili ekskluzivna potkrovlja.[5]

Istorija uredi

 
Rezervoar za vodu železnice Bomont Sent Luis i San Francisko (1875, obnovljen 2012), Bomont, Kanzas, SAD

Iako je upotreba podignutih rezervoara za skladištenje vode postojala od davnina u različitim oblicima, savremena upotreba vodotornja za javne vodovodne sisteme pod pritiskom razvila se sredinom 19. veka, kako je parno pumpavanje postalo sve češće i bolje cevi koje su mogle da podnose više pritiske su razvijeni. U Ujedinjenom Kraljevstvu, stubne cevi su se sastojale od visokih, izloženih cevi u obliku slova N, koje su se koristile za smanjenje pritiska i za obezbeđivanje fiksne kote za motore za pumpanje na paru koji su imali tendenciju da proizvode pulsirajući protok, dok je sistem za distribuciju vode pod pritiskom zahtevao konstantan pritisak. Napajuće cevi su takođe obezbedile pogodnu fiksnu lokaciju za merenje protoka. Dizajneri su obično zatvarali cevi za podizanje u dekorativne zidane ili drvene konstrukcije. Do kasnog 19. veka, napajuće cevi su unapređene da uključuju rezervoare za skladištenje kako bi se zadovoljile sve veće zahteve gradova u razvoju.[1]

Mnogi rani vodotornjevi danas se smatraju istorijski značajnim i uključeni su u razne spiskove baštine širom sveta. Neki su preuređeni u stanove ili ekskluzivne penthause.[6] U određenim oblastima, kao što je Njujork u Sjedinjenim Državama, manji vodotornjevi se grade za pojedinačne zgrade. U Kaliforniji i nekim drugim državama, vodotornjevi za domaćinstvo ograđeni su sporednim okvirima koji su nekada izgrađeni (tokom 1850-ih - 1930-ih) za snabdevanje pojedinačnih domova; vetrenjače su pumpale vodu iz ručno iskopanih bunara u rezervoar u Njujorku.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „New England Water Supplies – A Brief History, Marcis Kempe, MWRA, NEWWA Journal, September 2006, pages 96-99” (PDF). Pristupljeno 14. 3. 2018. 
  2. ^ Burton, William Kinnimond (14. 3. 1894). The Water Supply of Towns and the Construction of Waterworks: A Practical Treatise for the Use of Engineers and Students of Engineering. Lockwood. str. 127. Pristupljeno 14. 3. 2018 — preko Internet Archive. „Waterworks water tower design and location. 
  3. ^ „Henderson Water Utility - Why do we have Water Towers?”. Arhivirano iz originala 22. 07. 2021. g. Pristupljeno 05. 11. 2022. 
  4. ^ Kako funkcioniše vodosnabdevanje?, Željko Aščić, www.sveznan.com, 6. mart 2014. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
  5. ^ 10 Industrial Water Towers Converted Into Awesome, Modern Homes, 10 industrijskih vodotornjeva koji su pretvoreni u fenomenalne, moderne domove, Kler Kotrel, flavorwire.com, 17. avgust 2012. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
  6. ^ „10 Industrial Water Towers Converted into Awesome, Modern Homes”. 17. 8. 2012. Pristupljeno 14. 3. 2018. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi