Voćarstvo
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Voćarstvo je grana zemljoradnje koja se bavi gajenjem voća. Razvijeno je u umerenom i suptroposkom pojasu do 60° sgš i 45° jgš. Najrazvijenije je u blizini velikih gradova i industrijskih centara.
Vodeća država po proizvodnji voća je Kina sa 85 miliona tona, a slede Indija, Brazil, SAD i Italija. U ovim državama se u najvećoj meri proizvodi tropsko i suptropsko voće.
Vodeće države u svetu po
proizvodnji voća (000t)[1] | |
---|---|
Kina | 84.853 |
Indija | 53.361 |
Brazil | 36.532 |
SAD | 28.568 |
Italija | 17.270 |
Voćarstvo u Srbiji uredi
Proizvodnja voća je veoma važna grana poljoprivrede u Srbiji jer čini oko 11% vrednosti poljoprivredne proizvodnje u Srbiji. Najveće površine pod voćnjacima u Srbiji se nalaze u zapadnoj Srbiji, Šumadiji, Podunavlju (Grocka i Smederevo) i delovima južne Srbije. [2]
Kulture koje su najzastupljenije u Srbiji jesu vinova loza, a zatim i šljiva, malina, jabuka, višnja.
U Srbiji postoji veliki potencijal za izvoz voća. Trenutno po izvozu prednjači malina, ali se takođe izvozi i šljiva, višnja, jagoda[2].
Međutim, iako postoji veliki potencijal za proizvodnju i izvoz voća, Srbija takođe i uvozi voće. Ne samo ono koje nije moguće gajiti u Srbiji već i voće koje je dostupno u domaćim voćnjacima kao što su jabuke, kruške, šljive...[3]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Prof. dr Keserović, Zoran; Doc. dr Magazin, Nenad; dr Milić, Biserka; Dipl. inž. - master Dorić, Marko (2016). Voćarstvo i vinogradavstvo (deo voćarstvo). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Poljorivredni fakultet. str. 16. ISBN 978-86-7520-370-4.
- ^ a b Prof. dr Keserović, Zoran; Doc. dr Magazin, Nenad; Dipl. inž. - master Kurjakov, Aleksandar; Dipl. inž. - master Dorić, Marko; Dipl. inž. Gošić, Jovica (2014). Voćarstvo. Republika Srbija: Republički zavod za statistiku. str. 13. ISBN 978-86-6161-118-6.
- ^ „Na tezgama u Srbiji jabuke iz osam zemalja”. Rasadnik Mutavdžić. 04. 04. 2022. Pristupljeno 19. 05. 2022.[mrtva veza]
Literatura uredi
- Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd
- Stemić Milomir, Jaćimović Bratislav (2006): Osnovi agrarne geografije, Jantar grupa, Zemun