Vranjska Banja je gradsko naselje i sedište istoimene gradske opštine Grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 4.260 stanovnika. Banja se nalazi na nadmorskoj visini od 400 m. Naselje je okruženo planinama koje pripadaju središnoj zoni starih gromadnih planina i kotlina. U blizini Banje se izdižu planine: Besna Kobila (1.922 m), Patarica (1.672 m), Srpska Čuka (1.415 m).

Vranjska Banja
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranjska Banja
Stanovništvo
 — 2022.4.260
Geografske karakteristike
Koordinate42° 33′ 11″ S; 21° 59′ 19″ I / 42.553° S; 21.988666° I / 42.553; 21.988666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina498 m
Vranjska Banja na karti Srbije
Vranjska Banja
Vranjska Banja
Vranjska Banja na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj17542
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Istorija uredi

Do 1965. ovo naselje je bilo sedište Opštine Vranjska Banja koju su činila naseljena mesta: Babina Poljana, Bujkovac, Crni Vrh, Duga Luka, Izumno, Klisurica, Korbevac, Korbul, Kriva Feja, Kumarevo, Leva Reka, Lipovac, Nesvrta, Panevlje, Prevalac, Prvonek, Sebevranje, Slivnica, Stari Glog, Toplac i Vranjska Banja. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav Opštine Vranje, a nakon što je Vranje dobilo status grada, Vranjska Banja ponovo je postala opština. Takođe ova banja je najtoplija banja u Evropi.[1]

Ova gradska opština je pravno nastala izmenom Statuta Grada Vranja 10. novembra 2010. godine, a koji je usvojen na Skupštini grada Vranja 28. decembra 2010. godine. U narednom periodu sledi konstituisanje svih organa vlasti gradske opštine. Statutom Grada Vranja je određeno koja naseljena mesta čine gradsku opštinu Vranjska Banja.

Inače pokušaji formiranja opštine Vranjska Banja traju od njenog ukidanja 1965. godine, ali su svi pokušaji bili bezuspešni. Donošenjem najnovijeg Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije donesenim 27. decembra 2007. godine nekadašnja opština Vranje je dobila status grada pa je tako dobijena mogućnost za formiranje opštine Vranjska Banja kao gradske opštine grada Vranja.

Nova gradska opština Vranjska Banja ima u svom sastavu sva naselja koja je imala do njenog ukidanja 1965. godine, a to su: Vranjska Banja (kao naselje gradskog tipa), Babina Poljana, Bujkovac, Duga Luka, Izumno, Klisurica, Korbevac, Korbul, Kriva Feja, Kumarevo, Leva Reka, Lipovac, Nesvrta, Panevlje, Prvonek, Prevalac, Sebevranje, Slivnica, Stari Glog, Toplac i Crni Vrh.

 
Teritorija opštine

Ovde se nalaze Osnovna škola "Predrag Devedžić" Vranjska Banja, Železnička stanica Vranjska Banja i Vila Cakić.

Kultura uredi

Vranjska Banja je od davnina bila centar raznih kulturnih dešavanja. U toku cele sezone u Banji su neprestano radile pozorišne grupe. Bilo je više pozorišnih grupa, sa različitim repertoarima. Izvođena su dramska dela iz srpske književnosti „Koštana“, Hasanaginica, Zona Zamfirova, Pokondirena tikva. U predratnom periodu u restoranu „Bosna“ glumio je i poznati umetnik Petre Prličko. Honorar su dobijali od publike u vidu dobrovoljnog priloga, a sa programom su nastupali u svim banjskim hotelima.[2] „Fenik“, čardak od drvenih greda i pokriven crepom bio je na mestu gde se danas nalazi Spomenik palim borcima 1941-1945g. Banjski državni orkestar je svakog jutra od sedam do osam sati sa fenika svirao Budilicu od 11-12sati pred Državnim hotelom, a popodne od 17-19 u parku. Kulturni život je upotpunjavan i folklornim igrama gde su se posebno isticale Kosara Stojanović i Dobrila Stošić –Joksić. U Banji je 1937. godine pevala Radojka Živković. [3] Na početku 20. veka u Vranjskoj Banji je pevala čuvena pevačica Malika Jeminović. Ciganka plave kose, plavih očiju san svih muškaraca u ovom delu Srbije. Bila je nadaleko poznata kao Borina Koštana. Udata za Asana u ciganskoj mahali na desnoj obali Banjštice nije išla da prosi kao druge Ciganke, već je svojom pesmom dočekivala viđene Vranjance i bogataše. Stalni gost Banje bio je čuveni književnik Bora Stanković. Malika je pevala pred Borinim uzdahom „E Koštan mori“. Njeno pevanje pobudilo je interesovanje mnogih muzikologa . Miodrag Vasiljević, muzikolog, u dva navrata slušao je Koštanu kako peva. Posle velike molbe uspeo je da zabeleži neke pesme : „Hadži-Gajka“,“Što si Leno“,“Žali diko“, „Slavuj pile“,“Iz Banju ide „ i dr. Malika Jemenović-Koštana svoje poslednje dane provela je kao pevačica u vili „Bosna“. Koštana je preminula 1948. godine. Ostalo je u sećanju samo prisno drugarstvo Ciganke sa Borom Stanković i reči velikog književnika: „Slušaj, ti bre, Koštana, ti si džilitala – za ljubav bakšiša, pevala i starom i mladom, i agi i ragi, a ja sam od tebe napravio anđela i pesmu – devojku“.[3] Njeni unuci i praunuci su u protekloj drugoj polovini 20. veka bili najbolji pevači vranjskog melosa.

Ovde se održava manifestacija Dani karanfila.

Demografija uredi

U naselju Vranjska Banja živi 4437 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,5 godina (34,9 kod muškaraca i 36,1 kod žena). U naselju ima 1719 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,42.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 2.108
1953. 2.362
1961. 2.735
1971. 4.088
1981. 5.004
1991. 5.779 5.693
2002. 5.882 6.332
2011. 5.347
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[5]
Srbi
  
4.118 70,01%
Romi
  
1.625 27,62%
Bugari
  
29 0,49%
Crnogorci
  
4 0,06%
Makedonci
  
4 0,06%
Hrvati
  
2 0,03%
Jugosloveni
  
2 0,03%
Ukrajinci
  
1 0,01%
Nemci
  
1 0,01%
nepoznato
  
25 0,42%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Vranjska banja – bazeni, lečenje, smeštaj, cene”. odmorplus.com. 
  2. ^ Spasić N., Vranjska Banja, Vranje [tj.] Vranjska Banja : Javno preduzeće "Uprava Banje", 1997 (Vranjska Banja : Spektar)
  3. ^ a b Spasić N., Vranjska Banja, Vranje [tj.] Vranjska Banja : Javno preduzeće "Uprava Banje", 1997 (Vranjska Banja : Spektar
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi