Vrbica je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u gradu Livnu, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vrbica
Pogled na mlin, crkvu i školu sa Livanjskog polja
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonKanton 10
GradLivno
Stanovništvo
 — 2013.Pad 13
Geografske karakteristike
Koordinate43° 59′ 52″ S; 16° 42′ 13″ I / 43.99777° S; 16.70349° I / 43.99777; 16.70349
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Vrbica na karti Bosne i Hercegovine
Vrbica
Vrbica
Vrbica na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj034

Geografija uredi

Vrbica direktno gleda na najveći vrh DinareTroglav. U Vrbici je 1991. živelo 76 stanovnika.
Vrbica je selo, pored ostalih obližnjih sela, poznato po gostoljubivosti svojih stanovnika, koji su, naročito pre rata, dočekivali putnike na putu za primorje. Među ljudima, koji su potekli iz Vrbice, ističe se dr Branko Dokić.

Kultura uredi

Manastir Vrbica uredi

Kada su Vrbicu okupirale snage vojske Republike Hrvatske i pripadnika HVO-a, zapaljen je srpski pravoslavni hram Silaska svetoga Duha u Vrbici zajedno sa svojim dragocenostima, osim ikona koje su spašene pre okupacije.

Oktobra 2009. godine započeti su sveobuhvatni sanacioni radovi. Odlukom episkopa bihaćko-petrovačkog gospodina Hrizostoma, crkva u Vrbici proglašena je manastirom. Manastir Vrbica 5 je peti manastir u Eparhiji bihaćko-petrovačkoj. Očekuje se zvanično proglašenje manastira, a to podrazueva donošenje i usvajanje odluka i dokumenata, kao što je manastirski tipik i dr.

Ilirsko groblje uredi

Kao što je to slučaj sa nekoliko ostalih obližnjih sela (npr. Bastasi), u Vrbici su nađene iskopine iz perioda kada su Iliri živeli na Livanjskom polju. Upravo je Vrbičko groblje i prostor oko crkve mesto gde su nađeni posmrtni ostaci, najverovatnije Ilira. Prostranstvo Livanjskog polja sluti na postojanje još više takvih nalazišta.

Istorija uredi

Vrbica je početkom XX veka postala poznata po Marku Ležeru, bivšem pripadniku mirovnih snaga u BiH, koji je služio u okolini Livna. Naime, posle pogibije u Avganistanu, 17. aprila 2002, Vrbičani, u znak žaljenja, poslali su pismo saučešća Ležerovoj udovici u Kanadi.

Dirnuta ovim gestom, njegova supruga Marlej Ležer, odlučila je da se na originalan način zahvali Vrbici i Vrbičanima. Zahvaljujući njenoj aktivnosti i želji, obnovljena je škola (parohijski dom) i pravoslavni hram — najveći u okolini.

Tokom Drugog svetskog rata, Vrbica je ostala poznata po jednom događaju koji se dugo pamti. Kada je izvršena ofanziva na Drvar, Tito se sa svojom vojskom povlačio prema istoku. Nije zaobišao Vrbicu, gde je noćio, ne bi li se okrepio od žestokih okršaja s Nemcima.

Stanovništvo uredi

Stanovništvo Vrbice je srpske nacionalnosti, koje se drastično smanjilo nakon poslednjeg rata. Trenutno u selu živi mali broj povratnika.

Nacionalnost[1] 2013. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 13 75 110 179 227
Jugosloveni 1 3 1
Hrvati 3 1
Makedonci 1
ostali i nepoznato
Ukupno 13 76 110 186 229
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1961. 229
1971. 186
1981. 110
1991. 76
2013. 13

Znamenite ličnosti uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi