Otvorite glavni meni

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (engl. The Supreme Court of United States) je najviša instanca sudske vlasti u SAD.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država
Seal of the United States Supreme Court.svg
Osnivanje1789.
NadležnostProvjerava zakonitost i ustavnost svih akata zakonodavne i izvršne vlasti, djeluje i kao žalbeni i prvostepeni sud.
SjedišteVašington
Način izboraNominuje ih Predsjednik SAD, a potvrđuje Senat Sjedinjenih Američkih Država
Trajanje mandatadoživotni mandat
Broj pozicija9
Veb-sajthttp://www.supremecourt.gov/
Predsjednik suda
Trenutni sudijaDžon Roberts
(od 29. septembra 2005)
Sjedište suda u Vašingtonu

To je jedini sud ustanovljen u Ustavu SAD, za razliku od nižih sudova, ustanovljenih zakonima. Sjedište mu je u Vašingtonu.

Djeluje kao žalbeni i, vrlo rijetko, prvostepeni sud u nizu sporova vezanih uz federalnu vlast. Mnogo je važnije njegovo ovlašćenje da sve akte zakonodavne i izvršne vlasti proglašava protivustavnim i time ih stavlja van snage, zbog čega ima daleko veću važnost nego slične institucije u drugim državama.

Sudije Vrhovnog suda imenuje Predsjednik SAD, a potvrđuje Senat. Mandat sudija je doživotan, ali može prestati na lični zahtev sudije ili smenom.

IstorijatUredi

Prvi predsjednik Vrhovnog suda bio je Džon Džej, a u njegovo vrijeme kao i u vrijeme njegovih naslenika na mjestu predsjednika suda Džona Ratledža i Olivera Elsvorta Vrhovni sud nije imao veliki ugled, kao ni stalno sjedište. Sudije su se sastajale u zgradi gradske administracije Filadelfije. Međutim, Vrhovni sud dobija mnogo veći ugled nakon što je njegov predsjednik postao Džon Maršal, te se presudom u predmetu Marberi protiv Medisona (engl. Marbury v. Madison) proglašava vrhovnim tumačem Ustava Sjedinjenih Američkih Država. Pojedine epohe u istoriji suda označavaju se prema imenu predsjednika suda. Po ovom kriterijumu istoriju Vrhovnog suda možemo podijeliti na nekoliko perioda:

StrukturaUredi

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država sastoji se od predsjednika suda i onolikog broja sudija koliko to odredi Kongres. Trenutno se Vrhovni sud sastoji od predsjednika i osam sudija. Sud je već duže vrijeme ideološki podijeljen na konzervativno i liberalno krilo[1], što zavisi od stavova pojedinih sudija prema odnosu federalne i vlada pojedinih država, stepenu građanskih sloboda koje garantuje ustav SAD, kao i mnogim drugim pitanjima od kojih su trenutno najznačajnija:

Mandat, predlaganje i potvrđivanje sudijaUredi

Mandat sudija Vrhovnog suda traje do njihove smrti, odnosno dok se „dobro ponašaju“, što znači dok su sposobni da obavljaju dužnost sudije. Prije smrti, sudija se može sam povući, ili može biti razriješen dužnosti od strane kongresa, pri čemu predstavnički dom nastupa u ulozi tužioca, a senat ima ulogu sudije. Ova procedura poznata kao impičment, pokrenuta je samo jednom, u slučaju sudije Samjuela Čejsa, kada je predstavnički dom glasao za njegovo razriješenje, međutim senat je odlučio da oslobodi sudiju Čejza svih optužbi tako da se on vratio na dužnost. Pravo predlaganja kandidata za mjesto sudije Vrhovnog suda ima predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Kandidati koji su predloženi od strane predsjednika moraju biti potvrđeni od strane senata, čemu prethodi postupak u kome je kandidat obavezan da odgovara na pitanja senatora o svojim stavovima o različitim kontroverznim temama i sudijskoj filozofiji. Predsjednik ima pravo da povuče predloženog kandidata prije glasanja u senatu ako smatra da kandidat ima male šanse da bude potvrđen.

Trenutni sastav sudaUredi

Četiri od devet sadašnjih sudija (Ginsberg, Brajer, Sotomajor i Kejgan) su imenovali predsjednici iz Demokratske stranke i oni se ubrajaju u „liberalno krilo“ suda, dok su pet sudija imenovali predsjednici iz Republikanske stranke i oni se svrstavaju u „konzervativno krilo“ suda.

Trenutno (jun 2012) sudije ovog suda su:

Važniji slučajeviUredi

ReferenceUredi

  1. ^ „Cases showing court's ideological divide”. thefreelibrary.com. Pristupljeno 02. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  2. ^ „The Supreme Court and Abortion Rights”. The new england journal of medicine. Pristupljeno 02. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  3. ^ „Supreme Court extends rights of gun owners”. Los Angeles Times. Pristupljeno 02. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  4. ^ „Supreme Court Decisions on Free Speech and Censorship”. atheism.about.com. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  5. ^ „Supreme Court Decisions on Liberty”. atheism.about.com. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  6. ^ „Under the US upreme Court Kennedy key to gay marriage”. UPI. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)
  7. ^ „Supreme Court Decisions on Religious Liberty”. atheism.about.com. Pristupljeno 03. 09. 2010.  (na jeziku: engleski)


Spoljašnje vezeUredi