Gajret je naziv kulturno-prosvjetnog društva, osnovanog 1903. godine. Promovisalo je srpski identitet među slovenskim muslimanima u Austrougarskoj (današnjoj Bosni i Hercegovini).[1] Nakon 1929. godine, društvo je bilo poznata kao Srpsko muslimansko prosvjetno-kulturno društvo Gajret.[1] Organizacija je muslimane smatrala Srbima bez dovoljno izgrađene nacionalne svijesti.[2] Stav da su muslimani po narodnosti Srbi vjerovatno je najstariji od tri etničke teorije među samim bosanskim muslimanima.[3] Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, bosanski muslimani, osjećajući ugroženost od katoličkih Habzburgovaca, uspostavljaju nekoliko organizacija.[3] Među njima su, pored Gajreta, Muslimanska narodna organizacija (1906) i Ujedinjena muslimanska organizacija (1911).[3] Glavni rival bila je prohrvatska muslimanska organizacija Narodna uzdanica,[4] osnovana 1924. godine.[2] Kamen temeljac novog doma u Sarajevu je osvećen 4. avgusta 1935.[5]

Tokom Drugog svjetskog rata, društvo je zabranila Nezavisna Država Hrvatska.[6] Neki članovi, nekomunisti, pridružili su se ili su sarađivali sa partizanima (kao što su M. Sudžuka, Z. Šarac, H. Brkić, H. Ćemerlić i M. Zaimović[7]). Ismet Popovac se pridružio četnicima.

Nova muslimanska organizacija, Preporod, osnovana je 1945. godine u cilju zamjene prosrpskog Gajreta i prohrvatske Narodne uzdanice.[8] Bivše organizacije su glasale za i spojene su u jednu organizaciju.[8]

Osnivač je bio Osman Đikić. Dugogodišnji predsednik beogradskog Gajreta bio je Đurđe Josifović.

Društvo je imalo i svoje glasilo pod istim imenom. List je pokrenut 15. avgusta 1907. godine, štampan ćirilicom i latinicom i izlazio jednom mesečno.[9]

Značajni članovi

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b Ramet 1994, str. 125.
  2. ^ a b Ramet 1994, str. 126.
  3. ^ a b v Ramet 1994, str. 116.
  4. ^ Hoare 2007, str. 132–133.
  5. ^ "Politika", 5. avg. 1935
  6. ^ Greble, Emily (2011). Sarajevo 1941–1945: Muslims, Christians, and Jews in Hitler's Europe. Cornell University Press. str. 121—. ISBN 978-0-8014-6121-7. 
  7. ^ Hoare 2007, str. 132.
  8. ^ a b Hoare 2014, str. 356.
  9. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 206. 

Literatura

uredi