Glavatičevo
Glavatičevo je naseljeno mesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Konjic, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema rezultatima popisa 2013. godine, u naselju živi 190 stanovnika.[1]
Glavatičevo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Hercegovačko-neretvanski kanton |
Opština | Konjic |
Stanovništvo | |
— 2013. | 190 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 30′ 12″ S; 18° 06′ 14″ I / 43.50327° S; 18.10389° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | (+387) 036 |
Geografija
urediNaselje se nalazi 20 kilometara jugoistočno od Konjica. Leži u dolinskom suženju reke Neretve na nadmorskoj visini od 349 metara, između Orlovog kuka (723 m) i Tjemena (1.328 m). Severozapadno i jugoistočno od naselja se nalazi dolinsko proširenje Neretve, ravnog, plodnog dna i šumovitih strana. Stanovništvo se bavi poljoprivredom i stočarstvom.
Istorija
urediSelo je oslobođeno 20. septembra 1941. godine, kada su delovi Konjičkog pertizanskog bataljona uništili ustašku žandarmerijsku stanicu u Glavatičevu i okolnim selima. Tada je bila stvorena slobodna teritorija u gornjem toku Neretve. U oktobru 1941. izabrani su Mesni i Opštinski Narodnooslobodilački odbor (NOO). Na konferenciji predstavnika opština u Glavatičevu je sredinom 1942. godine izabran je Sreski Narodnooslobodilački odbor za Konjic.
Nakon povlačenja partizanskih jedinica u zapadnu Bosnu, sredinom 1942. tom teritorijom su ovladali četnici. U toku Četvrte neprijateljske ofanzive (bitka na Neretvi) u rejonu Glavatičeva grupisane su značajne četničke snage (više od 3.000 vojnika) da bi sprečile prodor Operativne grupe divizija NOVJ, pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba kroz Hercegovinu u pravcu jugoistoka.
U borbama od 14. do 18. marta 1943. godine, Druga proleterska divizija, ojačana sa Prvom proleterskom brigadom, potpuno je razbila grupaciju četnika, a njene ostatke odbacila ka Kalinoviku i Nevesinju, gde su narednih dana pretrpeli nove poraze. Početkom aprila 1943. u Glavatičevu je formirana Komanda mesta u sastavu Konjičkog vojnog područja. Manje četničke jedinice održale su se na tom području sve do početka 1945, kada su ih uništile jedinice 29. hercegovačke divizije.
Stanovništvo
urediPo poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, u naselju Glavatičevo živelo je 547 stanovnika. Većina stanovnika su bili Muslimani.
Nacionalnost[2] | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. |
Muslimani [a] | 178 (93,68%) | 383 (70,02%) | 379 (70,06%) | 422 (70,57%) |
Hrvati | 6 (3,16%) | 76 (13,89%) | 75 (13,86%) | 55 (9,2%) |
Srbi | 0 | 70 (12,80%) | 83 (15,34%) | 111 (18,56%) |
Jugosloveni | — | 12 (2,19%) | 4 (0,74%) | 2 (0,33%) |
ostali i nepoznato | 6 (3,16%) | 6 (1,1%) | 0 | 8 (1,34%) |
Ukupno | 190 | 547 | 541 | 598 |
Napomene
urediIzvori
uredi- Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva — Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet — izvor, „Popis po mjesnim zajednicama“ — [1]
Reference
uredi- ^ 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i polu, po naseljenim mjestima
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Spoljašnje veze
uredi- Sajt opštine Konjic (jezik: bošnjački)
- Satelitski snimak naselja Glavatičevo (jezik: engleski)
Literatura
uredi- Hercegovina u NOB-u, Beograd 1961.
- Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—45, Beograd 1961.