Gornja Jablanica je brdsko-planinska oblast koje se prostire jugozapadno od Leskovca i Lebana. Kružnog je oblika i sa tri strane ograničena visokim razvođem. Za razliku od Gornje, Donja Jablanica predstavlja izrazitu niziju spojenu sa Leskovačkom kotlinom, pokrivenu rečnim nanosima, veoma plodnu i gusto naseljenu. Čitav sliv Jablanice prostire se na 894 kvadratnih metara, od čega na Gornju Jablanicu otpada 79,7%, odnosno 713 kvadratnih kilometara. Granica između ove dve susedne oblasti predstavljena je suteskom Jablanice kod Lebana i ograncima planine Radan koji se pružaju duž zapadnog oboda Leskovačke kotline.

Gornja Jablanica spada u najsiromašnije srpske oblsti, iako se ispod atara pojedinih sela protežu ležišta raznih ruda metala sa znatnim sadržajem zlata i srebra i na više mesta iz velike dubine izbijaju obilne termomineralne vode.

Položaj uredi

Gornja Jablanica se nalazi u južnom delu Srbije, između Leskovačke i Kosovske kotline i u južnom Pomoravlju. Kao deo južnog Pomoravlja, ona se nalazi blizu srpsko-bugarske granice. S jedne strane je naslonjena na Kosovo, a sa druge na Bugarsku. Nagnuta i je široko otvorena prema dolini Južne Morave i moravsko-vardarskoj udolini, kojom vodi drumsko-železnička magistrala BeogradSkopljeSolun, inače najvažnija saobraćajnica na Balkanskom poluostrvu.

Opština Medveđa obuhvata veći deo Gornje Jablanice i ima površinu od 524,24 kvadratnih kilometara. Ka zapadu i jugu se graniči sa kosovskim opštinama Prištinom, Kosovskom Kamenicom i Podujevom, a ova granica duga je 40 kilometara. Na severozapadu se u dužini od 19 kilometara graniči sa opštinom Kuršumlijom, dok je istočna granica, prema opštini Lebane, duga 45 kilometara. Granice sa severnim opštinama Bojnik i Prokuplje su kratke — prva je duga 9, a druga svega 2 kilometra.

Geografija uredi

Klima uredi

U čitavom slivu Jablanice postoji samo šest meteoroloških stanica koje se nalaze na različitim nadmorskim visinama: Lebane na 280, Medveđa na 420, Sijarinska Banja na 456, Tulare na 520, Stubla na 660 i Lipovica na 930 metara. S obzirom da se pomenute stanice nalaze na različitim nadmorskim visinama, time je omogućeno sagledavanje klimatskih raznolikosti koje nastaju promenom nadmorske visine. Međutim, na ovim stanicama se ne osmatraju svi meteorološki elementi, već samo padavine. Izuzetak je Sijarinska Banja, u kojoj se osmatra i temperatura vazduha. S druge strane, na ovim stanicama nisu vršena meteorološka osmatranja u istim vremenskim razdobljim, pa je stoga otežano poređenje podataka i izvlačenje pouzdanijih zaključaka.

Literatura uredi

  • Milorad Vasović, Gornja Jablanica - geografska svojstva. Narodno delo, Zavičajno udruženje „Gornja Jablanica“, Beograd 1998

Spoljašnje veze uredi