Gojko Subotić
Gojko Subotić (Bosanska Gradiška, 11. avgust 1931) srpski je istoričar umetnosti, akademik i naučni savetnik Vizantološkog instituta SANU.[1]
Gojko Subotić | |
---|---|
![]() Gojko Subotić | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. avgust 1931. |
Mesto rođenja | Bosanska Gradiška, |
Biografija
urediRođen je u Bosanskoj Gradiški 11. avgusta 1931. godine, gde je proveo detinjstvo i pohađao osnovnu školu do izbijanja rata (1941). Niže razrede gimnazije je završio u Beogradu i rodnom mestu (1946), a više u Banjoj Luci (1950). Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je istoriju umetnosti i diplomirao (1955).[2] Nakon odsluženja vojne obaveze, tokom jeseni 1956. godine, radio je u stručnim ekipama na terenskom istraživanju i iskopavanjima u istočnoj Srbiji, a zatim u Publicističko-izdavačkom zavodu Jugoslavija. Aprila 1957. godine je na matičnoj katedri upisao postdiplomske studije i marta 1959. godine odbranio magistarski rad[2] sa temom Veze između srpskog srednjovekovnog slikarstva i književnosti. U junu iste godine izabran je za asistenta na Odeljenju za istoriju umetnosti. Nakon odbrane doktorske disertacije Ohridska slikarska škola XV veka, 1974. godine[2] izabran je za docenta na predmetu Istorija umetnosti jugoslovenskih naroda srednjeg veka. Januara 1978. godine je prešao na dužnost direktora Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu. Od oktobra 1979. godine do penzije, avgusta 1998. godine, radio je u Vizantološkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je, istovremeno, dugogodišnji saradnik Instituta za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde je dve godine obavljao i dužnost upravnika. Za dopisnog člana SANU izabran je 27. oktobra 1994. godine, a 2003. za redovnog člana. Od 1997. do 2000. godine bio je direktor Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti.[2]
U naučnim istraživanjima posvetio se proučavanju srpske umetnosti srednjega veka i njenim vezama sa Vizantijom i Zapadom, kao i umetničkom nasleđu Balkana u vreme turske vlasti. U ovim istraživanjima značajno mesto zauzimaju studije o spomenicima XIV veka u Svetoj gori, meteorima, Vodenu, Kastoriji, Ohridu i dr. Nedavno je objavio i pregled umetničkog stvaranja na Kosovu i Metohiji u XIII i XIV veku, gde su predstavljena monumentalna arhitektonska zdanja sa svojim plastičnim ukrasom i bogatim zidnim slikarstvom. Uporedo sa istorijsko-umetničkom i istorijskom analizom balkanskog nasleđa, posebnu pažnju je posvetio epigrafskoj građi koji danas čini zamašan korpus i predstavlja osnovu ne samo za temeljno poznavanje spomenika od XI do XVIII veka i uslova u kojima su oni nastajali nego i dragoceni izvor saznanja za istoriju, filologiju, paleografiju, pomoćne istorijske nauke i dr.
Nagrade i priznanja
urediDobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda (1981)[2], nagrade za kulturu Vukove zadužbine (1999) i više drugih priznanja za stručni rad u službi zaštite spomenika kulture.[2] Sinod Srpske pravoslavne crkve dodelio mu je Orden Svetoga Save prvog reda (1998), a Nomarhion Atike sa gradom Atinom počasnu titulu Ambasadora helenizma (1999).[2] Dobitnik je nagrade „Mihailo Miša Đorđević“, za knjigu Terra Sacra (2000).[2]
Počasni je član Hrišćanskog arheološkog društva u Atini (1998).[2]
Novembra 2023. dodeljena mu je Medalja SANU.[3]
Odabrana dela
uredi- Subotić, Gojko; Maksimović, Ljubomir (2012). „Sveti Sava i podizanje Mileševe” (PDF). Vizantijski svet na Balkanu. 1. Beograd: Vizantološki institut. str. 97—109. Arhivirano iz originala (PDF) 12. 03. 2021. g. Pristupljeno 19. 12. 2022.
- Subotić, Gojko (2012). „Najstariji izraz kulta kneza Lazara u zidnom slikarstvu”. Glas SANU. 420 (16): 115—124.
- Subotić, Gojko; Miljković, Bojan; Špadijer, Irena; Tot, Ida (2015). Natpisi istorijske sadržine u zidnom slikarstvu. 1. Beograd: Vizantološki institut.
- Subotić, Gojko (2015). „Prepiska moldavskog vojvode Stefana Velikog i Ohridskog arhiepiskopa Doroteja: Pobude i vreme nastanka”. Zbornik radova u čast akademiku Desanki Kovačević Kojić. Banja Luka: ANURS. str. 103—134.
- Subotić, Gojko (2015). „Priprata Saborne crkve u Kareji početkom XVI veka”. Περίβολος: Zbornik u čast Mirjane Živojinović. 2. Beograd: Vizantološki institut. str. 457—467.
- Subotić, Gojko (2018). „Ko su bile monahinje Jefimija i Evpraksija iz natpisa na plaštanici manastira Putne?”. Glas SANU. 428 (18): 51—62.
- Subotić, Gojko; Miljković, Bojan; Dudić, Nikola (2019). Natpisi manastira Hilandara. 1. Beograd: SANU.
- Subotić, Gojko; Suzuki, Mićitaka (2020). Manastir Svetog Jovana Preteče u Jašunji. Beograd: SANU.
Reference
uredi- ^ „Akademik Gojko Subotić, svedok istorije iz Gradiške: Ratovi su uništili slogu naroda”. Blic. Pristupljeno 25. 1. 2019.
- ^ a b v g d đ e ž z „GOJKO SUBOTIĆ”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 29. 1. 2024.
- ^ „RTS :: Društvo :: SANU obeležava 182 godine postojanja; Knežević: Ostajemo nacionalna akademija, duboko ukorenjena u naš narod”. rts.rs. Pristupljeno 2023-11-20.