Greška merenja se koristi fizici i tehnici se prilikom merenja neke fizičke veličine.

Upotreba uredi

Svaki rezultat meren direktno mernim instrumentom ili indirektno, preko relacije, mora se predstaviti sa odgovarajućom greškom merenja. Greška merenja nam govori sa kolikom pouzdanošću i sigurnošću možemo predstaviti rezultat merenja. [1]

Tačnost rezultata je osnovni kriterijum eksperimenta.[2]

Vrste grešaka uredi

Prema poreklu greške mogu biti sistematske, slučajne ili statističke.

Sistematske greške uredi

Sistematske greške mogu biti teorijske (greška u formuli, predviđanju), instrumentalne (konačna tačnost instrumenata), brojčane (loša vrednost konstanti).

Slučajne greške uredi

Slučajne greške mogu biti posledica stabilnosti eksperimenta (uticaji sredine na merenje), preciznost instrumenta, inherentna stohastičnost pojava (pojava koja se meri je nestalna po svojoj prirodi).

Postoje apsolutna i relativna greška.

Apsolutna greška uredi

Apsolutna greška može biti eksplicitna i implicitna.

Implicitna greška rezultata jednaka je polovini vrednosti poslednjeg cifarskog mesta rezultata.

Primer:   ovde se uzima da je rezultat oko 0,0123 tako da nije ni 0,0124 a ni 0,0122 već smo sigurni da je merena vrednost od 0,01225 do 0,01235.

Eksplicitna greška ( ) merenja se navodi sa jednom a u izuzetnim okolnostima sa dve značajne cifre u zavisnosti koliko smo sigurni u tačnost merenja. Prilikom zaokruživanja se greška majorira na veću vrednost tako da ostaje jedna značajna cifra različita od nule. U izuzetnim slučajevima kada je prva značajna cifra greške  , onda se apsolutna greška može uzeti sa dve cifre.

Primer:  ,  ,  ,  

Primer : ,  

Primer rezultata merenja sa greškom:  

Za rezultat koji ima n - sigurnih cifara kažemo da ima tačnost reda   reda, što je jednako redu veličine relativne greške. Zaokruživanje rezultata se obavlja po pravilima matematičkog zaokruživanja tako da je poslednja cifra koja se zaokružuje na mestu prve značajne cifre greške.

Primer:   rezultat ima 3 sigurne cifre koje se razlikuju od nule (123) pa je tačnost reda  , reda promila ‰.

Relativna greška uredi

Relativna greška se dobija kao količnik apsolutne greške merenja i rezultata merenja:

 

Primer:  

Relativna greška se zaokružuje na dve značajne cifre.

Reference uredi

  1. ^ „MEASUREMENTS AND ERRORS - Physics Wiki”. physwiki.apps01.yorku.ca (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 3. 2018. 
  2. ^ Aničin, Ivan (2006). Obrada Rezultata Merenja. Srbija: Fizički Fakultet. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi