Grejs Kulidž (engl. Grace Coolidge; Berlington, 3. januar 1879Northempton, 8. jul 1957) je bila žena 30. predsednika Sjedinjenih Država Kalvina Kulidža i prva dama Sjedinjenih Američkih Država u periodu od 2. avgusta 1923. do 4. marta 1929. godine. Završila je Univerzitet Vermot 1902. godine kao magistar nauka. Nakon završenih studija pridružuje se školi Klark u Northemptonu da podučava gluvonemu decu čitanjem sa usana umesto pisanjem[1]. Upoznala je Kalvina Kulidža 1904. godine, a već naredne godine su se venčali[2].

Grejs Kulidž
Lični podaci
Ime pri rođenjuGrejs Ana Gudhju
Datum rođenja(1879-01-03)3. januar 1879.
Mesto rođenjaBerlington,  Sjedinjene Američke Države
Datum smrti8. jul 1957.(1957-07-08) (78 god.)
Mesto smrtiNorthempton,  Sjedinjene Američke Države
UniverzitetUniverzitet Vermont
Porodica
SupružnikKalvin Kulidž
DecaDžon i Kalvin
Politička karijera
Politička
stranka
Republikanska stranka
2. avgust 1923 — 4. mart 1929.
PredsednikKalvin Kulidž
PrethodnikFlorens Harding
NaslednikLu Henri Huver
4. marta 1921 — 2. avgust 1923.
PredsednikVoren Harding
PrethodnikLois Ajrin Maršal
NaslednikKaro Doz
Druga dama Masačusetsa
6. januar 1916 — 2. januar 1919.
PrethodnikMeri Frotingem
NaslednikPrisila Bekon
1910 — 1911.
PrethodnikAna Krovli Obrien
NaslednikKaterin Smit Feker

Potpis

Iako je se njen suprug bavio politikom u kojoj je sve više napredovao, Grejs ju je izbegavala. Kada je Kalvin 1919. godine izabran za guvernera Masačusetsa, Grejs nije bila na svečanoj ceremoniji, već je ostala kod kuće sa decom jer nije želela da se eksponira. Nakon što je Kalvin izabran za potpredsednika Sjedinjenih Država 1920. godine, cela porodica se preselila u Vašington[3]..

Umesto bavljenja politikom, Grejs se odlučila da pruži podršku popularnim organizacijama, kao što su Crveni krst i Udruženje medicinskih sestara. Nakon smrti njihovog sina Kelvina, 1924. godine, Grejs je osvojila simpatije naroda. Za razliku od prethodnih prvih dama, koji su se nakon ličnih tragedija stalno pojavljivale u javnosti, Grejs je nastavila svoje službene dužnosti nakon samo nekoliko meseci[4].

Godine 1929. mandat predsednika Kalvina Kulidža je istekao, pa su se on i Grejs penzionisali i živeli u Northemptonu. Nakon smrti Kulidža 1933. godine, Grejs je nastavila da obavlja svoj posao sa gluvonemim osobama, a pritom je i pisala za nekoliko novina. Bila je u odborima Univerziteta Mersersberg i Klark škole za govor i sluh. Nakon početka Drugog svetskog rata, Grejs je pristupila u lokalni komitet u Northemptonu, koji je bio pomagao jevrejske izbeglice iz Evrope i dala na korišćenje svoju kuću organizaciji Ženskoj volonterskoj službi[5].

Mladost i brak uredi

Grejs Ana Gudhju je rođena 3. januara 1879. godine u Berlingtonu. Bila je jedino dete Adreja Gudhjua (1848–1923) i Lemire Baret Gudhju (1849–1929). Imala je engleske krvi. Njen otac, đakon, a radio je i u kompaniji Lake Champlain Transportation, gde je imenovan za inspektora od strane predsednika Grovera Klivlenda.[6]. Njena majka, Lemire je bila domaćica i naučila je Grejs pletenje, kuvanje, čišćenje i vrtlarske poslove[6].

Grejs je u osnovnu školu krenula sa 5. godina, a nakon toga upisala je Berlinghton srednju školu. U to vreme počela je da se interesuje za muziku i uzimala časove klavira. Godine 1893. Grejs je upisala Burlinghstonsku višu školu, gde se opredelila za latinski i francuski jezik, kao i za geologiju, biologiju i hemiju[6] . Takođe uzimala je privatne časove iz dikcije. Na Univerzitet Vermont upisala se 1898. godine, gde je pristupila muzičkom klubu. Grejs je najškolovanija prva dama Sjedinjenih Američkih Država do tada[6]. U periodu od 19021904. godine, učila je čitanje sa usana u Klark školi za govor i sluh i nakon završetka, postala učitelj u toj školi, što joj je bila životna želja.

Tokom studiranja, Grejs je bila u vezi sa Frenkom Džojnerom, sa kojim je trebalo da stupi u brak, ali je okončala njihovu vezu 1903. godine, nakon što je upoznala advokata Kalvina Kulidža[6]. Godine 1905. Kulidž je zaprosio Grejs, a iste godine 4. oktobra, venčali su se u kući njenih roditelja u Berlingtonu[7].

Smrt uredi

Preminula je od bolesti srca 8. jula 1957. godine u Northemptonu, u 78. godini života. Sahranjena je u gradu Plimont, pored svog sina i muža.

Reference uredi

  1. ^ „Grace Coolidge biography - American first lady”. Pristupljeno 2015-05-18. 
  2. ^ „Grace Coolidge, american first lady”. britannica.com. 
  3. ^ „Grace Coolidge”. whitehousehistory.org. 
  4. ^ „Little-known facts about our First Ladies”. Firstladies.org. Arhivirano iz originala 14. 07. 2015. g. Pristupljeno 2015-07-07. 
  5. ^ „Grace Coolidge, FDR and the Jewish children”. communitynewspapers.com. Pristupljeno 7. 9. 2013. 
  6. ^ a b v g d „Grace Coolidge Biography :: National First Ladies' Library”. www.firstladies.org. Arhivirano iz originala 09. 05. 2012. g. Pristupljeno 2015-05-18. 
  7. ^ 312 Maple Street, Burlington, VT 5401, The house was restored in 1993 by Champlain College.

Spoljašnje veze uredi