Gubernator

Управни службеник

Gubernator je administrativni lider i šef države ili političkog regiona, rangiran ispod šefa države i u nekim slučajevima, kao što su generalni guverneri, kao šef zvaničnog predstavnika države. U zavisnosti od vrste političkog regiona ili politike, guverner može biti imenovan ili izabran, a ovlašćenja guvernera mogu značajno da variraju, u zavisnosti od javnih zakona koji važe na lokalnom nivou. Pridev koji se odnosi na guvernera je gubernatorski, od latinskog korena gubernare.[1] Gubernator (rus. Губернатор) je bio neposredni načelnik gubernije u Ruskoj Imperiji.

Rusija i bivši Sovjetski Savez uredi

Neke od administrativniһ jedinica Rusije predvode guverneri, dok druge predvode predsednici ili šefovi administracija. Od 1991. do 2005. birani su narodnim glasanjem, a od 2005. do 2012. imenovao iһ je savezni predsednik, a potvrđivao ih je pokrajinski parlament. Nakon debate, koju je sprovela Državna duma u aprilu 2012. godine, očekivalo se da će neposredni izbori guvernera biti obnovljeni.[2]

Ruska Imperija uredi

Gubernator je bio neposredni načelnik gubernije (ili oblasti), prvi čuvar neprikosnovenosti prava vrhovne vlasti i izvršilac zakona, statuta, najviših naredbi, ukaza Praviteljstvujuščeg senata i prepiski načelstava.

U lučkim gradovima (Nikolajevu i Kronštadtu), kozačkim oblastima i pograničnim gubernijama postojala je dužnost vojnog gubernatora.

Ruska Federacija uredi

Gubernator je najviši funkcioner subjekta Ruske Federacije (kraja, oblasti, autonomnog okruga) koji se nalazi na čelu izvršne vlasti. Od 1995. do 2005. godine gubernatora su birali žitelji subjekata Ruske Federacije, a od 2005. godine postavlja ga zakonodavni (predstavnički) organ subjekta Ruske Federacije na prijedlog predsjednika Ruske Federacije.

U nacionalnim republikama Ruske Federacije, dužnostima gubernatora odgovaraju predsjednici (npr. Tatarstana) i šefovi republika (npr. Mordovija). U posebnim regionima takođe se koristi titula »šef administracije oblasti« (npr. Volgogradska oblast).

Današnje azijske zemlje uredi

Kina uredi

U Narodnoj Republici Kini, titula guvernera () se odnosi na najviši rang izvršne vlasti u pokrajinskoj vladi. Guverner se obično nalazi na drugom mestu u hijerarhiji vlasti u provinciji, ispod sekretara pokrajinskog komiteta Komunističke partije Kine (KPK) (), koji služi kao najviši partijski zvaničnik u pokrajini. Guvernere biraju pokrajinski kongresi, a odobrava ih šef pokrajinske partije.[3][4][5] Svi guverneri nisu lokalni stanovnici u provincijama kojima upravljaju.[6]

Naziv se takođe može koristiti kada se odnosi na guvernera okruga (县长).

Indija uredi

U Indiji, svaka država ima ceremonijalnog guvernera kojeg imenuje predsednik Indije.[7] Ovi guverneri se razlikuju od guvernera koji su kontrolisali delove Indijskog carstva pod britanskom kontrolom (za razliku od kneževskih država) pre 1947.

Guverner je šef države u Indiji. Generalno, guverner se imenuje za svaku državu, ali nakon 7. ustavnog amandmana, 1956, jedan guverner može biti imenovan za više od jedne države.[8]

Malezija uredi

U Maleziji, svaka od četiri nemonarhijske države (Penang, Malaka, Sabah i Saravak) ima svečanog guvernera po imenu Jang di-Pertua Negeri, koga je Jang di-Pertuan Agong, savezni kralj Malezije, imenovao na obnovljivi četvorogodišnji mandat, po savetu premijera nakon konsultacija sa državnim vladama.[9] Svaka od ovih država ima posebnog šefa vlade koji se zove Ketua Menteri ili glavni ministar. Četiri Jang di Pertua Negeri su članovi Konferencije vladara; međutim, oni ne mogu učestvovati u izboru Jang di-Pertuan Agonga, diskusijama u vezi sa privilegijama malajskih vladara i pitanjima koja se tiču poštovanja islama.

Japan uredi

U Japanu,[10] titula guvernera (知事, chiji) se odnosi na najviši rang izvršne vlasti u vladi prefekture.[11] Guverner se bira neposrednim glasanjem naroda i imao je fiksni mandat od četiri godine. Ne postoji ograničenje u pogledu broja mandata koje osoba može obavljati kao guverner. Guverner ima značajnu moć unutar prefekture, uključujući mogućnost veta na uredbe koje je donela skupština prefekture, kao i kontrolu budžeta prefekture i ovlašćenje da raspusti skupštinu prefekture. Guverner može biti podvrgnut referendumu o opozivu. Ukupno od jednog do četiri viceguvernera imenuje guverner uz saglasnost skupštine. U slučaju guvernerove smrti, invaliditeta ili ostavke, viceguverner bi bio guverner ili vršilac dužnosti guvernera.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Penguin Random House”. PenguinRandomhouse.com. Arhivirano iz originala 2006-08-27. g. Pristupljeno 2009-03-13. 
  2. ^ „Gubernatorial elections to return to Russia this autumn”. Pravda.ru. Pristupljeno 25. 4. 2012. 
  3. ^ „Liu Weiping elected governor of Gansu province”. Chinadaily.com.cn. 2011-01-18. Arhivirano iz originala 2013-06-06. g. Pristupljeno 2012-07-17. 
  4. ^ „Zhou Qiang re-elected governor of Hunan Province”. Chinadaily.com.cn. 2008-01-24. Arhivirano iz originala 2013-06-06. g. Pristupljeno 2012-07-17. 
  5. ^ „Local Government in Asia and the Pacific – China”. Unescap.org. 1997-07-01. Arhivirano iz originala 2012-06-28. g. Pristupljeno 2012-07-17. 
  6. ^ Zhiyue Bo (2007). China's elite politics: political transition and power balancing. Series on contemporary China. World Scientific. str. 385. ISBN 9789812700414. 
  7. ^ Constitution of India, Article 155 (PDF) — preko legislative.gov.in. 
  8. ^ „Role of the Governor – As a Chancellor of the Universities”. Raj Bhavan, Gujarat. Arhivirano iz originala 17. 4. 2018. g. Pristupljeno 17. 4. 2018. 
  9. ^ „Appointment Of Persons To Important Posts”. Malaysian Monarchy. Arhivirano iz originala 2012-04-02. g. Pristupljeno 2011-04-13. 
  10. ^ „地方自治法”. Arhivirano iz originala 2018-02-09. g. Pristupljeno 2007-05-31. 
  11. ^ Atsuro, Sasaki (maj 2014). „Local Self-Government in Japan” (PDF). Ministry of Internal Affairs and Communications. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

  •   Mediji vezani za članak Gubernator na Vikimedijinoj ostavi