Guča je gradsko naselje u opštini Lučani, u Moravičkom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 1755 stanovnika. Do 1965. godine je ovo naselje sedište opštine Guča koju su činila naseljena mesta: Beli Kamen, Donji Dubac, Goračići, Gornja Kravarica, Gornji Dubac, Grab, Guberevci, Guča (selo), Guča (varošica), Kaona, Kotraža, Krivača, Milatovići, Pšanik, Rogača, Rti, Tijanje, Turica, Viča, Vlasteljice, Vučkovica, Zeoke i Živica. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Lučani.

Guča
Spomenik trubača u centru Guče
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaLučani
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1755
Geografske karakteristike
Koordinate43° 46′ 39″ S; 20° 13′ 35″ I / 43.77759° S; 20.22648° I / 43.77759; 20.22648
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina328 m
Guča na karti Srbije
Guča
Guča
Guča na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj32230
Pozivni broj032
Registarska oznakaLU

Ovde se nalazi Lapidarijum u Guči. U Guči se svake godine tradicionalno održava Dragačevski sabor trubača.

Istorija uredi

Guča se prvi put pominje u turskom katastarskom popisu iz 1476. godine. Guča kao centar zajednice naselja - subopštinski centar opštine Lučani po postanku je starije urbano naselje od Lučana. Bila je opštinsko pa sresko mesto do 1955. godine da bi se svelo na opštinsko do 1962. godine kada je ukinuta opština Guča i formirana Opština Lučani sa sedištem u Lučanima.

Crkvu Svetog Arhangela Gavrila sagradili su parohijani 1832. godine uz obilatu pomoć kneza Miloša Obrenovića.

Dragačevski sabor trubača uredi

Dragačevski sabor je godišnji trubački festival koji se održava u mestu Guča, u regionu Dragačevo. Nekoliko stotina hiljada posetilaca, iz Srbije i inostranstva, svake godine poseti varoš sa nekoliko hiljada stanovnika. Rekordni broj posetilaca zabeležen je 2009. godine, na 49. saboru, koji je, prema podacima, posetilo više od 600.000 ljudi.[1]. O ovom festivalu je snimljeno nekoliko dokumentarnih filmova.

Istorija sabora uredi

 
Panorama Guče 1936. godine. Na slici se mogu videti obradive površine pod usevima.

Prvi Dragačevski sabor u Guči počeo je sasvim skromno, sredinom oktobra 1961. godine, kada su učestvovala četiri orkestra. Zamislio ga je dugogodišnji novinar Duge Blagoje Blaža Radivojević. Veliki doprinos u osmišljavanju ove priredbe dao je pisac Branko V. Radičević, koji je festivalu dao ime Veliki (narodni) sabor „Sa Ovčara i Kablara“.

Za festival su zaslužni su još muzički pregaoci Miodrag Vasiljević, Dragoljub Jovašević, Dragoslav Dević, Živojin Zdravković, Borivoje Ilić, Budimir Gajić, vojni muzičar Milomir Miletić iz Tijanja i dva Dragačevca, Vlastimir Lala Vujović i Nikola Nika Stojić.

Na nagovor Branka V. Radičevića, u popularisanje srpske trube uključio se i list Večernje novosti, koji će godinama dodeljivati „Zlatnu trubu” najpopularnijem trubaču na Saboru.

Demografija uredi

U naselju Guča (varošica) živi 1612 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,5 godina (37,9 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 663 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,05 (popis 2002). Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

 
Defile folklornih grupa kroz Guču tokom Dragačevskog sabora (2005)
 
Sabor 2008.
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 601
1953. 754
1961. 932
1971. 1.378
1981. 1.852
1991. 2.026 2.009
2002. 2.022 2.059
2011. 1.755
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
1.980 97,92%
Crnogorci
  
15 0,74%
Jugosloveni
  
4 0,19%
Muslimani
  
3 0,14%
Hrvati
  
2 0,09%
Nemci
  
1 0,04%
Bošnjaci
  
1 0,04%
nepoznato
  
10 0,49%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Zvanična internet stranica”. Arhivirano iz originala 07. 02. 2011. g. Pristupljeno 01. 02. 2011. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Slavković, Joviša M. (1993). Spomenička baština Dragačeva. Gornji Milanovac: Dečje novine. 
  • Slavković, Joviša M. (2009). Sela i varoši Dragačeva : hronika. Guča: Centar za kulturu, sport i turizam opštine Lučani "Dragačevo". ISBN 978-86-84383-71-8. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Marinković, Radovan M.; Marinković, Zoran (2010). Pisci iz Dragačeva : [leksikon]. Guča: Biblioteka Opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-01-4. 
  • Stojić, Nikola; Slavković, Joviša M. (2021). Guča kroz vekove : hronika. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-04-5. 
  • Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva : od polovine XV do druge decenije XXI veka (2. dopunjeno izd.). Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 

Spoljašnje veze uredi