Dan žalosti je dan kojim se obeležava žalost zajednice povodom nekog tragičnog slučaja, kao što je smrt važne osobe ili nesreća sa mnogo žrtava. Odluku o obeležavanju dana žalosti mogu doneti vlasti na svim nivoima: vlade država ili federalnih jedinica, ili lokalne samouprave. Običaj je da na dan žalosti zastave se podižu na pola koplja.

Zastave na pola koplja
povodom dana žalosti

U Srbiji uredi

U Srbiji, proglašavanje dana žalosti je regulisano Zakonom o obeležavanju dana žalosti. Odluku donosi Vlada Srbije nakon teških nesreća, smrti važnog funkcionera ili druge značajne osobe, određujući dan i dužinu žalosti, ali ne više od tri dana.

Dan žalosti se obeležava spuštanjem zastava na pola koplja, minutom ćutanja u organizacijama, preduzećima i školama, prilagođavanjem radio, televizijskih i scenskih programa da budu prikladni žalosnoj prilici i štampanjem novina i časopisa sa crno-belim naslovnim stranicama.

Pod istim uslovima, dan žalosti mogu proglasiti i autonomna pokrajina, grad ili opština, za teritoriju jedinice lokalne samouprave. Nadležna ministarstva sprovode nadzor nad sprovođenjem dana žalosti. Lica i organizacije koje prekrše odredbe zakona mogu biti kažnjena novčanim kaznama.[1]

Proglašeni dani žalosti uredi

Reference uredi

  1. ^ „Zakon o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Republike Srbije”. Pravno-informacioni sistem Republike Srbije. 2010. Arhivirano iz originala 6. 5. 2023. g. 
  2. ^ „Dan žalosti u Srbiji”. RTS. 15. 3. 2015. Arhivirano iz originala 6. 5. 2023. g. 
  3. ^ „Sutra dan žalosti u Kragujevcu povodom smrti glumca Mirka Babića”. Danas. Beta. 13. 11. 2020. Arhivirano iz originala 6. 5. 2023. g. 
  4. ^ „Danas i sutra dani žalosti u Čačku”. Grad Čačak. Arhivirano iz originala 14. 8. 2022. g.