Dendrologija
Dendrologija (starogrčki: δενδρον = drvo i λογια = nauka ili proučavanje) je nauka o drvenastim biljkama (drveće, žbunje i drvenaste puzavice), a posebno proučava njihovu taksonomsku klasifikaciju. Nema oštre granice između taksonomije biljaka i dendrologije. Drvenaste biljke pripadaju različitim biljnim porodicama koje mogu da objedinjuju isključivo drvenaste vrste, ali isto tako postoje i porodice sastavljene i od drvenastih i zeljastih predstavnika, ali i one koje uključuju samo nekoliko drvenastih vrsta. Pored toga dendrologija izučava morfološka, horološka, bioekološka i cenološka svojstva kao i značaj pojedinih drvenastih vrsta.
Podela dendrologije uredi
Kao akademska disciplina, dendrologija generalno obuhvata sve drvenaste biljke, autohtone i alohtone, koje rastu u nekoj oblasti i može se smatrati potkategorijom botanike, ali za razliku od botanike koja proučava sve biljne organizme, dendrologija se ograničava na karakterizaciji i identifikaciji drvenastih biljaka. Kako su drvenaste biljke od značaja za više naučnih i praktičnih oblasti to se i dendrologija može podeliti na nekoliko disciplina: šumarska, hortikulturna (dekorativna), voćarska...[1]
Šumarska dendrologija uredi
Šumarska dendrologija teži da se fokusira na identifikaciju ekonomski korisnih drvenastih biljaka i njihovim međusobnim taksonomskim odnosima. Srodna disciplina je gajenje šuma, koja proučava populacionu ekologiju rodova i vrsta. Poznavanje dendrologije je i osnova za fitocenologiju, pošumljavanje, melioracije kao i podizanje šumskih kultura, plantaža i zaštitnih pojaseva[1].
Dekorativna dendrologija uredi
Dekorativna dendrologija proučava taksone koji se upotrebljavaju u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi za podizanje različitih kategorija zelenih prostora u urbanim sredinama (vrtovi, parkovi, park-šume, šuma-parkovi, drvoredi ...) i u prirodnom predelu. Dekorativna dendrologija se bavi daleko većim brojem taksona nego šumarska. Veliki je broj vrsta koje se koriste u šumarstvu, a koje svojom dekorativnošću zaslužuju primenu i u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi, ili je daleko više vrsta i unutarvrsnih taksona koji su karakteristični samo za ove dve oblasti[2].
Voćarska dendrologija uredi
Voćarska dendrologija se bavi drvenastim taksonima zastupnjenim u voćnjacima (plantažama). Ovde su isključivo zastupljeni unutarvrsni taksoni – sorte – kultirne biljke stvorene selekcijom i hibridizacijom. Neki od rodova koji se primenjuju u voćarstvu dragoceni su i kao ukrasni taksoni, kao što su jabuke, trešnje, šljive i kruške.
Ksilologija uredi
Ova grana dendrologije, koja u osnovi reči takođe ima drvo (starogrčki: ξυλον = drvo), bavi se makroskopskom i mikroskopskom građom drveta kao materijala i naziva se još i anatomijom drveta. Nju treba razlikovati od anatomije biljaka koja se bavi građom živih organizama i svim biljnim delovima (koren, stablo, list, cvet, plod, seme).
Poznati srpski dendrolozi uredi
- Branislav Jovanović (Osanica 1915 – Beograd 2011.), profesor Šumarskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu
- Emilija Vukućević (Međulužje 1921 – Beograd 2003.) , profesor Šumarskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu