Dimitrije T. Leko (Beograd, 22. januar 1863Kragujevac, 24. septembar 1914) bio je srpski arhitekta i urbanista, cincarskog porekla.

Dimitrije T. Leko
Dimitrije T. Leko
Lični podaci
Datum rođenja(1863-01-22)22. januar 1863.
Mesto rođenjaBeograd, Kneževina Srbija
Datum smrti24. septembar 1914.(1914-09-24) (51 god.)
Mesto smrtiKragujevac, Kraljevina Srbija

Biografski podaci uredi

Najveći deo svog života proveo je u inostranstvu. Srednju školu je završio u Vinterturu, a zatim je studirao arhitekturu u Cirihu, Ahenu i Minhenu. Po povratku u Beograd, krajem 19. veka, pokušao je da primeni model savremene evropske arhitekture i urbanizma u Beogradu. Lekov brat je bio poznati hemičar Marko T. Leko.

Dela uredi

Projektovao je znamenite beogradske građevine kao što su Beogradska meteorološka opservatorija[1] (1891), kuću porodice Vučo u Deligradskoj ulici (1893, kuća gde je odrastao pisac Aleksandar Vučo i u kojoj je 1988. otvoren prvi Makdonalds u istočnoj Evropi[2]), zgradu nove Vojne akademije u Nemanjinoj ulici (1899), u kojoj je od 2006. smešten Muzej grada Beograda[3][4], Palatu Atina na Terazijama (1902), „Vučinu kuću na Savi“ u Karađorđevoj ulici (1908), kao i škole u Makenzijevoj i u Ulici Gavrila Principa i mnoge druge kuće i vile.[5] Projektovao je više objekata za jednog od najbogatijih trgovaca u Beogradu s kraja 19. veka, Đorđa Vuča.

Leko je projektovao i kapelu iznad Ćele-kule u Nišu.

Kao urbanista, osvajao je prve nagrade na otvorenim konkursima za uređenje Terazija, Malog Kalemegdana, kao i grada Skoplja. Ipak, nijedan od tih njegovih projekata nije ostvaren.

Leko kao kritičar uredi

Dimitrije T. Leko je bio i jedan od prvih kritičara arhitekture i urbanizma u Srbiji. Važio je za oštrog i beskompromisnog kritičara urbanog razvoja Beograda, koga su njegovi protivnici često etiketirali kao isuviše revolucionarnog i provokativnog u svojim kritikama.[6] Neki od problema na koje je ukazivao početkom 20. veka, kao što su problem uređenja Terazijske terase, kao i obale Save, do danas su ostali nerešeni.[7]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Glas javnosti: Prva meteorološka stanica
  2. ^ „Istorija Makdonaldsa u Srbiji” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 15. 03. 2012. g. Pristupljeno 23. 12. 2008. 
  3. ^ Večernje novosti: Generalštab na ruletu[mrtva veza]
  4. ^ Muzej grada Beograda - O nama
  5. ^ Divna Đurić-Zamolo: Graditelji Beograda 1815-1914, Beograd, 1980.
  6. ^ B92: „Svi salonski ljudi i duhovi“
  7. ^ Nikola B. Nestorović: Građevine i arhitekti u Beogradu prošlog stoleća, Udruženje jugosl. inženjera i arhitekata - Klub arhitekata, Beograd, 1937

Spoljašnje veze uredi