Dinar
Dinar je glavna valutna jedinica u nekoliko zemalja, a kroz istoriju je korištena u još par.
Istorijski prethodnik savremenog dinara je zlatni dinar, glavni kovani novac srednjovjekovnih islamskih carstava, koje je prvi put koristio 77. hidžretske godine (696/697. godine n. e.) kalif Abd el Malik ibn Marvan. Riječ „dinar” porijeklo vodi od srebrenog „denarijusa” kovanog novca antičkog Rima, koji je prvi put iskovan 211. godine prije n. e.
Riječ dinar je nastala transkripcijom arapske riječi دينار (dīnār), koja je preko sirijačkog dīnarā, grčkog δηνάριον (dēnárion), izvedena iz latinske riječi dēnārius.[1][2]
Kušansko carstvo uvelo je zlatni novčić poznat kao dīnāra u Indiji u 1. vijeku n. e.; Gupta carstvo i njegovi nasljednici do 6. vijeka prihvatili su novčić.[3][4] Savremeni zlatni dinar je projektovani zlatni novac, koji još uvijek nije zvanična valuta nijedne države.
Zakonska sredstva plaćanja uredi
Zemlje koje koriste valutu „dinar” ili sličnu uredi
Države | Valute | ISO 4217 kod |
---|---|---|
Alžir | Alžirski dinar | DZD |
Bahrein | Bahreinski dinar | BHD |
Irak | Irački dinar | IQD |
Jordan | Jordanski dinar | JOD |
Kuvajt | Kuvajtski dinar | KWD |
Libija | Libijski dinar | LYD |
Sjeverna Makedonija | Makedonski denar | MKN (1992—1993) MKD (1993— ) |
Srbija | Srpski dinar | RSD CSD (2003—2006) |
Tunis | Tuniski dinar | TND |
Zemlje koje su koristile valutu „dinar” ili sličnu u 20. vijeku uredi
Zemlje | Valute | ISO 4217 kod | Vrijeme upotrebe | Zamijenjena |
---|---|---|---|---|
Abu Dabi | Bahreinski dinar | BHD | 1966—1973 | UAE dirham |
Republika Bosna i Hercegovina | Bosanskohercegovački dinar | BAD | 1992—1998 | Konvertibilna marka BiH |
Hrvatska | Hrvatski dinar | HRD | 1991—1994 | Hrvatska kuna |
Iran | Iranski rijal je podijeljen prvo na 1250 i onda na 100 dinara | |||
Republika Srpska | Dinar Republike Srpske | N/D | 1992—1998 | Konvertibilna marka BiH |
Republika Srpska Krajina | Dinar Republike Srpske Krajine | N/D | 1991—1995 | Hrvatska kuna |
Južni Jemen | Južnojemenski dinar | YDD | 1965—1990 | Jemenski rijal |
Sudan | Sudanski dinar | SDD | 1992—2007 | Sudanska funta |
Kraljevina Jugoslavija SFR Jugoslavija SR Jugoslavija |
Jugoslovenski dinar | YUD (1965—1989) YUN (1990—1992) YUR (1992—1993) YUO (1993) YUG (1994) YUM (1994—2003) |
1918—2003 | N/D |
Engleski kralj Ofa Meršijski iz 8. vijeka kovao je kopiju abasidskog dinara koje je 774. godine izdao kalifa El Mensur sa natpisom „Offa Rex” centriranim na naličju.[5][6]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Oxford English Dictionary, Second edition, 1989, s.v. "dinar"; online version November 2010
- ^ Versteegh, Kees; Versteegh, C. H. M. (1997). The Arabic Language (na jeziku: engleski). Columbia University Press. str. 60. ISBN 978-0-231-11152-2. Pristupljeno 25. 2. 2020.
- ^ Friedberg, Arthur L.; Friedberg, Ira S. (2009). Gold Coins of the World: From Ancient Times to the Present : an Illustrated Standard Catalogue with Valuations (na jeziku: engleski). Coin & Currency Institute. str. 457. ISBN 978-0-87184-308-1. Pristupljeno 25. 2. 2020.
- ^ Mookerji, Radhakumud (1997). The Gupta Empire (na jeziku: engleski). Motilal Banarsidass Publ. str. 30—31. ISBN 978-81-208-0440-1. Pristupljeno 25. 2. 2020.
- ^ „Offa Dinar”. www.britishmuseum.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 25. 2. 2020.
- ^ Grierson, Philip; Blackburn, Mark A. S. (1986). Medieval European Coinage: With a Catalogue of the Coins in the Fitzwilliam Museum, Cambridge. The early Middle Ages, 5th-10th centuries. 1 (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 330. ISBN 978-0-521-03177-6. Pristupljeno 25. 2. 2020.