Dobrič
Dobrič (rum. Bazargic) je deveti po veličini grad u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje. Grad je i sedište istoimene Dobričke oblasti.
Dobrič bug. Добрич | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Dobrička oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 100.212 |
— gustina | 919,21 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 34′ 00″ S; 27° 50′ 00″ I / 43.566667° S; 27.833333° I |
Aps. visina | 225 m |
Površina | 109,02 km2 |
Veb-sajt | |
www.dobrichcity.com |
Dobrič je središte bugarskog dela istorijske pokrajine Dobrudže.
Geografija uredi
Grad Dobrič se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. To je najudaljeniji značajan grad u zemlji od prestonice Sofije (480 km severoistočno). Sa druge strane Dobrič je na svega 35 km od rumunske granice i isto toliko od Crnog mora. Grad Varna je udaljena oko 50 km.
Grad se smestio u južnom delu istorijske pokrajine Dobrudža, čiji najveći deo pripada obližnjoj Rumuniji. Predeo oko grada pripada jugoistočnom obodu Vlaške nizije i on je valovit i brežuljkast. Središte grada obrazovano je na dva manja brega iznad Dobričke reke.
Klima u gradu je kontinentalna.
Istorija uredi
Dobrič je prvobitno bio tračko naselje. Tokom većeg dela srednjeg veka grad bio u sastavu Bugarske. U 14. veku grad je pao pod vlast Osmanlija, da bi pod njima u 16. veku bio važno trgovište pod nazivom Pazardžik. Tokom ovog vremena u gradu i okolini naselilo se mnogo turskog življa, koje je i danas brojno.
1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države, a 4 godine kasnije grad je dobio današnji naziv po mesnom srednjovekovnom vladaru Dobrici.
U razdoblju od 1913. do 1940. godine Dobrič je bio deo Rumunije pod imenom Bazardžik, da bi posle toga bio ponovo vraćen Bugarskoj. Tokom komunističke vladavine u Bugarskoj grad je nosio naziv "Tolbuhin" po poznatom sovjetskom generalu, koji je „oslobodio“ grad tokom Drugog svetskog rata. Gradu je vraćen stari naziv 1990. godine.
Stanovništvo uredi
Po procenama iz 2006. godine grad Dobrič imao 114.990 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari (86%). Ostatak su Turci (8%) i Romi (3,5%). Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.
Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna — 86%, a oko 10% islamska.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Gradska crkva
-
Glavni gradski park
-
Gradski časovnik