Dogodine u Jerusalimu
Dogodine u Jerusalimu ili Sljedeće godine u Jerusalimu (hebr. לשנה הבאה בירושלים) fraza je koja se često pjeva na kraju Seder Pashe[1][2] ili na kraju Neila službe tokom Jom kipura.[3][4] Upotrebu pjesme tokom Pashe je po prvi put zabilježio Isak Tirnau u 15. vijeku u svojoj knjizi u kojoj je prikupio minhage raznih aškenaskih skupina.[5][6]
Dogodine u Jerusalimu pokreće zajedničku temu u jevrejskoj kulturi o želji za povratkom u obnovljeni Jerusalim, a komentatori sugerišu da fraza služi kao podsjetnik isustva života u prognanstvu.[7][8]
Pozadina uredi
Jevreji koji žive u dijaspori se mole sa frazom „Dogodine u Jerusalimu” svake godine na kraju Pashe i Jom kipura. Nakon uništenja Jevrejskog hrama, nada da će vidjeti obnovljeni hram postala je središna komponenta jevrejske vjerske svijesti i najčešći način religioznih Jevreja da izraze nadu za buduće spasenje.[9] Inverzija fraze (בירושלים לשנה הבאה) vidi se u poemu A'amir Mistatter Josifa ibn Abitura iz 10. vijeka,[10] koja je pronađena u Kairskoj genizi, a pojavljuje se u mnogim aškenaskim Mahzorima kao molitva za Šabat prije Pashe.[11] Poema Yedidekha me-Emesh Isaka ibn Gijata sadrži frazu u svom uobičajenom obliku (לשנה הבאה בירושלים).[12] Isak Tirnau je bio prvi koji je zapisao recitaciju fraze tokom Pashe.[5][6] Fraza nije pronađena u djelima kao što su Tanak, Talmud ili bilo koja hagada iz Rišonim razdoblja, kao što su Raši ili Rabejnu Tam.[13]
Talmud je pun izjava o afirmaciji vrhovnog vjerskog statusa Svete zemlje, obaveza Jevreja koji tamo žive i uvjerenja u krajnji zajednički povratak jevrejskog naroda.[14]
Jevrejska vjerovanja iskazuju to da iako je Jerusalimski hram uništen dva puta, on će biti ponovo izgrađen treći put, što će biti uvod u Mesijsku eru i okupljanje prognanika. Neki jevrejski rituali izražuju želju da budu svjedoci tih događaja, formulisano u frazi Dogodine u Jerusalimu.[1][2][15] Npr. Seder Pasha se zaključuje sa Dogodine u Jerusalimu, a peta i posljednja molitva Jom kipura, Neila, završava se sa duvanjem šofre i recitacijom Dogodine u Jerusalimu.[4] U Izraelu, Jevreji često dodaju još jednu riječ frazi, Dogodine u obnovljenom Jerusalimu.[7]
Simbolizam uredi
Ros je ukaza da recitovanje Dogodine u Jerusalimu služi kao podsjetnik ličnog iskustva prognanstva da „da moramo da se pomirimo da bismo zaista bili u Jerusalimu, gradu čije ime nagovještava mir (šalom) i potpunost (šalejm)”.[7] Berg ukazuje da recitacija Dogodine u Jerusalimu „ujedinjuje Jevreje kao narod”, jer podsjeća na zajedničko iskustvo življenja u izgnanstvu,[8] dok si neki naučnici primjetili da je svrha recitovanja Dogodine u Jerusalimu na kraju Neila molitve tokom Jom kipura je da izrazi „naša duboka osjećanja koja žude za ponovnim ujedinjenjem sa Šhinom u Jerušalajimu”.[3] Dosik takođe ukazuje da je Dogodine u Jerusalimu i molitva „za kraj izgnanstva i povratak u zemlju Izrailja” kao i „molitva za krajnje iskupljenje, za mir i savršenstvo za cio svijet”.[16]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b Cohn-Sherbok & Cohn-Sherbok 2012, str. 36.
- ^ a b Spero 2006, str. 157.
- ^ a b Glenn 2011, str. 315.
- ^ a b Latner 1986, str. 102.
- ^ a b Guggenheimer 1998, str. 379.
- ^ a b Tabory 2008, str. 60.
- ^ a b v Koppelman Ross 2000, str. 30.
- ^ a b Berg 2012, str. 11.
- ^ Hoppe 2000, str. 1-3.
- ^ Maḥzôr mik-kol haš-šānā: minhag Polin (na jeziku: iw). Bonn. 1826. Pristupljeno 13. 10. 2018.
- ^ „תקצירים באנגלית / ENGLISH ABSTRACTS”. Tarbiz / תרביץ. עא (א/ב): V—XIII. 2001. Pristupljeno 13. 10. 2018.
- ^ אליצור, שולמית; Elizur, Shulamit (2001). „Between Joseph and Joseph: The Author of an Early Yotser / בין יוסף ליוסף: לזהות מחברו של יוצר קדום”. Tarbiz / תרביץ. עא (א/ב): 67—86. Pristupljeno 13. 10. 2018.
- ^ Levine 2014, str. 3.
- ^ Medoff & Waxman 2013, str. 24.
- ^ Rubinstein 1986, str. 7.
- ^ Dosick 1995, str. 137.
Literatura uredi
- Maḥzôr mik-kol haš-šānā: minhag Polin (na jeziku: iw). Bonn. 1826. Pristupljeno 13. 10. 2018.
- Guggenheimer, Heinrich (1998). The Scholar's Haggadah: Ashkenazic, Sephardic, and Oriental Versions. Jason Aronson, Incorporated. str. 379. ISBN 978-1-4617-1012-7.
- Tabory, Joseph (2008). The JPS Commentary on the Haggadah: Historical Introduction, Translation, and Commentary. Jewish Publication Society. str. 60. ISBN 978-0-8276-0858-0.
- Levine, Yosie (2014). „Next Year in Jerusalem: A Brief History of Hope” (PDF). www.jewishcenter.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 09. 2021. g. Pristupljeno 14. 10. 2018.
- Cohn-Sherbok, Dan; Cohn-Sherbok, Lavinia (2012). Judaism: A Beginner's Guide. Oneworld Publications. ISBN 978-1-78074-161-1.
- Glenn, Tsemach (2011). The Torah Vodaas Haggadah. Israel Bookshop Publications. ISBN 978-1-60091-151-4.
- Koppelman Ross, Lesli (2000). Celebrate!: The Complete Jewish Holidays Handbook. Jason Aronson. ISBN 978-1-4616-2772-2.
- Latner, Helen (1986). The Book of Modern Jewish Etiquette: A Guide for All Occasions. Perennial Library. ISBN 978-0-06-097054-3.
- Rubinstein, Leon (1986). The First Swallows: The Dawn of the Third Aliya. Cornwall Books. ISBN 978-0-8453-4758-4.
- Spero, Yechiel (2006). Touched by the Seder: The Pesach Haggadah with Soul-Stirring Stories and Commentary. Mesorah Publications. ISBN 978-1-4226-0106-8.
- Berg, Nancy E. (2012). Exile from Exile: Israeli Writers from Iraq. SUNY Press. ISBN 978-0-7914-9642-8.
- Dosick, Wayne D. (1995). Living Judaism: the complete guide to Jewish belief, tradition, and practice. HarperSan Francisco. ISBN 978-0-06-062119-3.
- Hoppe, Leslie J. (2000). The Holy City: Jerusalem in the Theology of the Old Testament. Liturgical Press. ISBN 9780814650813.
- Medoff, Rafael; Waxman, Chaim I. (2013). Historical Dictionary of Zionism. Routledge. ISBN 9781135966423.