Dražen Bogopenec
Dražen Bogopenec (oko 1306/7) bio je župan u Humskoj zemlji, u oblasti Kalinovika (između Kalinovika, Konjica i Nevesinja).
Biografija uredi
Humska zemlja je početkom 14. veka bila u sastavu Srpskog kraljevstva pod Milutinom Nemanjićem (1282-1321). Preko kneza Konstantina Nelipčića, tamo je svoj uticaj uspostavio Pavle I Šubić, bribirski knez, koristeći se građanskim ratom između Milutina i sremskog kralja Dragutina. Dražen je rođen u Nevesinju sredinom 13. veka. Bio je član ugledne porodice Bogopanković. Istorija ove porodice nije poznata. Bogopenec se prvi put pojavljuje u dubrovačkom dokumentu u Diversa Cancellarie godine 1306. (20. ili 24. maj). Dubrovački plemić Toma Držić žalio se Republici pismom od 7. januara 1307. godine da je opljačkan u Večeriću. U pljački je navodno učestvovao i Bogopenec. Šteta je bila 800 perpera. Sledeći put na Dražena nailazimo u dokumentu od 7. januara 1307. godine gde piše da je bio u Broćnu u Humu kada ga je Nićifor Ranjina tužio pred knezom Konstantinom za pljačku neke robe. Bogopenec i njegovi saradnici, Aljen Bogavčić i Purčić, bile su najmoćnije ličnosti u Humu početkom 14. veka. Nakon uklanjanja Purčića 1330-ih godina Bogopeneci su preuzeli vođstvo u Humu.
Dražen Bogopenec je bio otac Miltena Draživojevića, odnosno deda Sanka Miltenovića, osnivača dinastije Sanković.
Literatura uredi
- Fajfrić, Željko (2000). Internet izdanje, ur. Kotromanići.
- Matica Srpska, Biografije, SRPSKI BIOGRAFSKI REČNIK, Azbučnik, III tom, D ‐ Z (in Serbian)
- Prosveta (01. 01. 1960). Istorijski časopis, Volumes 11–13. Belgrade: Srpska akademija nauka. Istorijski institut u Beogradu.
- Ivić, Aleksa; Mrđenović, Dušan; Spasić, Dušan; Palavestra, Aleksandar (1987). Rodoslovne tablice i grbovi srpskih dinastija i vlastele. Nova knj. „"Bogopenec"”
- Kalić, Jovanka (2006). Evropa i Srbi: srednji vek. Istorijski Institut.
- Zemaljski muzej u Sarajevu (1965). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu: Arheologija, Volume 20, Part 1 (na jeziku: Serbo-Croatian).
- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (1976). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu: Arheologija, Volumes 29–31 (na jeziku: Serbo-Croatian).
- Viktor Petrovič Gračev (1972). Serbskaя gosudarstvennostь v X-XIV vv: Kritika teorii "Župnoй organizacii." (na jeziku: ruski). "Nauka".