Drakula (engl. Dracula) je najpoznatije delo irskog književnika i pisca kratkih priča, Brema Stokera. Ovaj roman, objavljen 1897. godine, spada u jedan od najboljih horora svetske literature.

Korice knjige Drakula prvog izdanja

Radnja romana uredi

 UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!

Priča o grofu Drakuli je ispričana u epistolarnoj formi, odnosno kroz pisma, unose u dnevnik i brodske izveštaje, kao i kroz novinske članke o čudnim događajima u kojima je grof Drakula učestvovao.[1]

Radnja se dešava u Transilvaniji i Engleskoj, a glavni je lik grof Drakula. Džonatan Harker, advokat, dolazi iz Engleske u zabačeni dvorac grofa Drakule u planinama Transilvanije. Drakula kupuje posed u Engleskoj. Tu Džonatan postaje praktično zatočenik i zavode ga tri ženska vampira. Kasnije uspeva da pobegne i vrati se u Englesku.

Drakula brodom odlazi u Englesku, a putem su cela posada i putnici ubijeni. Grof sa sobom nosi i zemlju iz rodnog kraja, koja mu daje snagu. Drakula uskoro sreće Vilhelminu „Minu” Mari, Džonatanovu verenicu i njenu prijateljicu Lusi Vestenra. Lusi u istom danu dobija tri bračne ponude: od lorda Artura Godalminga, amerikanca Kvinsija Morisa i psihijatra Džona Sjuarda. Sjuardov pacijent Renfild je ludak koji jede insekte. On je u stanju da primeti Drakulinovo prisustvo. Renfild je pre Harkera bio u poseti Drakuli u Translilvaniji. Sa vremenom, Lusi počinje da se čudno ponaša. Svi njeni prosci se brinu za nju, a Sjuard poziva u pomoć svog starog učitelja, profesora Abrahama Van Helsinga. Van Helsing odmah primećuje Lusino stanje (ugrizao ju je vampir), ali to ne otkriva Sjuardu jer ne želi da Sjuard izgubi poverenje u njega. Sjuard ne veruje u vampire. Van Helsing pokušava da izleči Lusi dajući joj transfuziju krvi, ali bez uspeha. Lusi ubrzo umire i sahranjuju je. Uskoro počinju da kruže priče o krvavoj dami koja po noći uhodi i otima decu. Van Helsing shvata da je Lusi postala vampir pa se poverava Sjuardu, Godalmingu i Morisu. Njih četvorica pronalaze Lusin grob i ubijaju je probijanjem kolca kroz srce i odsecanjem glave. U isto vreme Džonatan Harker se vraća iz Transilvanije. Mina se pridružuje Džonatanu, ali je i Drakula zainteresovan za nju.

Nakon potrage za Drakulom u Londonu, ovaj se vraća u Transilvaniju da povrati snagu. Van Helsing i njegovi prijatelji ga slede. U konačnom obračunu Drakula je ubijen probijanjem nožem, kao i njegove tri vampirice. U sukobu je poginuo i Moris. Mina je oslobođena Drakulinog uticaja i svi se vraćaju u Englesku.[1]

Lik grofa Drakule uredi

Lik Drakule je verovatno utemeljen na vlaškom (danas u Rumuniji) vladaru Vladu Cepešu III, koji je vladao 1446 - 1476, uz prekide. Vlad III je ratovao protiv Turaka i bio veoma okrutan prema neprijateljima. Posebno je bio poznat po nabijanju neprijatelja na kolac.[2] Ime Drakula je verovatno derivat naziva Red Zmaja (Order of the Dragon), viteški red koji je osnovao ugarski kralj i nemački car Žigmund Luksemburški. Vlad II, otac Vlada III, Bio je član Reda Zmaja. Na rumunskom jeziku Dragon se čita Drac (od latinski Draco). Kasnije se pridodao nastavak ul pa je Vlad II postao poznat kao Vlad Drakul, ili Vlad Dragon (Vlad Zmaj). Neki kritičari su primetili i sličnost romana Drakula i dela Carmilla, još jedno poznato delo o vampirima, čiji je autor Sheridan le Fanu.

Zanimljivosti uredi

  • Stoker je, vrlo moguće, inspiraciju za Drakulu pronašao u noćnoj mori. Sudeći po biografu Hariju Ladlemu, čuveni irski književnik osetio je da mora da, nakon jednog nelagodnog sna, zabeleži priču o vampirskom kralju koji se diže iz groba.[2]
  • Drakula je roman koji je izdat 1897. godine po prvi put, i nije postao besteseler tih prvih godina. Ono što je posebno interesantno o romanu je da ovaj roman nikada nije bio bestseler dok je Stoker bio živ. Viktorijanskoj publici u trenutku kada je roman izašao, on nije bio ništa više nego jedna simpatična avantura, i zaista nije pokupio mnogo pozitivnih kritika. Ipak, nakon prve filmske verzije početkom 20. veka, sve više i više čitalaca se upustilo u ovu avanturu i od tada ovaj roman važi za klasik, prvenstveno jer je na potpuno drugačiji način promenio pop kulturu. Takođe, Stoker nikad nije zaradio od ovog romana – on je kao i drugi veliki umetnici umro potpuno bez novca. Sa druge strane, bilo je tu i čitalaca viktorijanske publike koji su zavoleli Drakulu iako nije bio mega hit. Jedan od njih bio je Artur Konan Dojl, pisac Šerloka Holmsa, koji je poslao pismo Stokeru hvaleći Drakulu.[1]
  • Iako se radnja romana odvija u Transilvaniji, Stoker nikada nije bio tamo. Umesto toga, on je istraživao o njoj kako je najbolje znao i umeo. Čak ni njegovi najverniji čitaoci nisu uočili razliku, jer je dodao detalje iz putopisa, uključujući i red vožnje vozova, imena hotela i tako dalje.[2]
  • Najpoznatiji Stokerov roman trebalo je da se zove Nemrtvi, ali mu je u poslednji čas promenjeno ime.[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v „Brem Stoker - Drakula”. Bukmarkić. Arhivirano iz originala 27. 01. 2020. g. Pristupljeno 27. 1. 2020. 
  2. ^ a b v g „”Drakula”, najpoznatije delo Brema Stokera”. Impuls Portal. Arhivirano iz originala 27. 01. 2020. g. Pristupljeno 27. 1. 2020. 

Spoljašnje veze uredi