Dubrovenski rejon
Dubrovenski rejon (blr. Дубровенскі раён; rus. Дубровенский район) administrativna je jedinica drugog nivoa na krajnjem jugoistoku Vitepske oblasti u Republici Belorusiji.
| Dubrovenski rejon Дубровенскі раён | |
|---|---|
 | |
| Država |  Belorusija |
| Oblast |  Vitepska oblast |
| Admin. centar | grad Dubrovna |
| Površina | 1.249,7 km2 |
| Stanovništvo | 2009. |
| — broj st. | 16.974 |
| — gustina st. | 13,58 st./km2 |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Zvanični veb-sajt | |
Administrativni centar rejona je grad Dubrovna.
Geografija uredi
Dubrovenski rejon obuhvata teritoriju površine 1.249,7 km² i na 19. je mestu je po površini među rejonima Vitepske oblasti.[1] Graniči se sa Oršanskim i Ljoznenskim rejonima (Vitepska oblast) na zapadu i severozapadu, sa Gorkijskim rejonom Mogiljevske oblasti na jugu, dok je na istoku Smolenska oblast Ruske Federacije.
Najveći deo rejona je u reljefnom pogledu zaravnjeno područje, izuzev na krajnjem istoku gde je nešto izdignutije Smolensko pobrđe. Najvažnije reke su Dnjepar i Lučosa (pritoka Zapadne Dvine).
Klima je umerenokontinentalna sa januarskim prosekom temperatura vazduha od -8°C, odnosno julskim od 17,8°C. Godišnja suma padavina je 618 mm.
Pod šumama je oko 20%, dok oko 62% čini obradivo zemljište. Važne su zalihe treseta, posebno na području isušene Osovinske močvare gde se treset eksploatiše još od 1918. godine.
Istorija uredi
Rejon je osnovan 17. jula 1924. kao deo tadašnjeg Oršanskog okruga, u čijim granicama se nalazio do 1930. godine. Delom Vitepske oblasti postaje 15. januara 1938. godine.
Privremeno je rasformiran krajem decembra 1962, a njegovo područje prsajedinjeno Oršanskom rejonu. Ponovo je uspostavljen 6. januara 1965. i to u sadašnjim granicama.
Demografija uredi
Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 16.974 stanovnika ili u proseku 13,58 st/km².[2]
| 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. |
|---|---|---|---|---|---|
| 38.839 | 32.804 | 28.593 | 25.859 | 23.674 | 16.974 |
Osnovu populacije čine Belorusi sa 93,72%, a slede Rusi sa 4,94%. Ostali čine 1,34% populacije.
Administrativno, rejon je podeljen na područje grada Dubrovne koja je ujedno i administrativni centar, te na 9 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 148 naseljenih mesta.
Saobraćaj uredi
Preko teritorije ovog rejona prolazi važan autoput na relaciji Brest—Moskva, kao i železnička linija u istom pravcu.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
- ^ Результаты переписи 2009 года
Spoljašnje veze uredi