Dugi marš je naziv za strateško povlačenje koje je izvršila kineska Crvena armija, kako bi izbegla ofanzivu nadirućih vojnih snaga Kuomintanga. Ovo je zapravo uopšteni naziv za više marševa koje je izvršilo nekoliko komunističkih gerilskih armija na jugu tokom povlačenja na sever i zapad Kine. Najpoznatiji od tih marševa bio je onaj iz provincije Đangsi, započet u oktobru 1934. godine. Tamo je Prva frontalna armija Kineske Sovjetske Republike bila pod teškim udarom snažnije vojske Čang Kaj Šeka. Kako bi izbegla potpuno uništenje, armija je pod komandom Mao Cedunga i Čou Enlaja izvršila veliko polukružno povlačenje prema severu Kine u ukupnoj dužini od 12.500 km i u trajanju preko 370 dana.[1] Maršruta je išla preko nekih od najneprohodnijih regiona zapadne Kine, da bi posle toga išla severno sve do provincije Šansi, a duž njega su probijene četvorostruke blokade Čang Kaj Šekovog Kuomintanga.

Gibanje komunističkih gerilskih armija sa juga Kine prema severu tokom 1934. i 1935. godine.

Dugi marš je u kineskoj istoriji ostao upamćen kao jedan legendarnih podviga kineskih komunističkih gerilaca. U maršu je učestvovalo 130.000 boraca, od kojih je preživelo samo 10% njih. Preživeli su smatrani herojima, te je velik deo njih činio vladajuću garnituru nakon 1949. godine. Ostatak je stradao od iscrpljenosti, bolesti, te stalnih sukoba s lokalnim gospodarima rata. Maovo vođenje armije tokom Dugog marša osiguralo mu je veliku popularnost unutar Komunističke partije Kine.

Izvori uredi

  1. ^ Zhang & Vaughan 2002, str. 65.

Literatura uredi

Vidi još uredi