Dušan Pekić (Međeđak Utinjski, kod Vojnića, 23. jun 1921Beograd, 7. decembar 2007), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije.

dušan pekić
Dušan Pekić
Lični podaci
Datum rođenja(1921-06-23)23. jun 1921.
Mesto rođenjaMeđeđak Utinjski, kod Vojnića, Kraljevina SHS
Datum smrti7. decembar 2007.(2007-12-07) (86 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Profesijavojno lice
Porodica
SupružnikSlavka Pekić
Delovanje
Član KPJ od15. novembra 1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
19411981.
Čingeneral-pukovnik
Heroj
Narodni heroj od6. decembra 1944.

Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden ratne zastave Orden narodne armije sa lovorovim vencem Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom
Orden partizanske zvezde sa srebrnim vencem Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima Orden narodne armije sa zlatnom zvezdom
Orden za hrabrost Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Rođen je 23. juna 1921. godine u selu Međeđak Utinjski, na Kordunu, opština Vojnić. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Ubrzo posle završene škole, postao je trgovački pomoćnik i do kraja rata radio u trgovini.

Narodnooslobodilačka borba uredi

S početkom oružanog ustanka na Kordunu, 1941. godine, stupio je u Prvi kordunaški partizanski odred.

Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) je od 15. novembra 1941. godine. Učestvovao je u poznatoj partizanskoj akciji u Karlovcu, koje je predvodio Veca Holjevac, 19. novembra 1941. godine, kada su preobučeni u domobranske uniforme upali u Karlovačku bolnicu, u pokušaju da oslobode Marijana Čavića. Akcija nije uspela, jer su ustaše prebacile Čavića, iz bolnice u zatvor. Iako neuspešna, akcija je imala velikog odjeka, kako kod naroda, tako i kod okupatora.

Od januara do maja 1942. godine bio je na dužnosti kurira između Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske i Vrhovnog štaba NOV i DVJ. Maja 1942. godine postavljen je za političkog komesara čete u Prvom proleterskom bataljonu Hrvatske. Sa četom je učestvovao u mnogim borbama, ali je prilikom prelaska bataljona sa Korduna za Žumberak, teško ranjen u neprijateljskom bombardovanju.

Četvrta neprijateljska ofanziva ga je zatekla u bolnici Glavnog štaba Hrvatske. U to vreme neprijatelj je uspeo da prekine vezu između Glavnog štaba Hrvatske i Vrhovnog štaba. Mnogi kuriri su bezuspešno pokušavali da uspostave vezu. Tada je Glavni štab NOV i PO Hrvatske odredio Dušana Pekića da pokuša da uspostavi vezu. Pekić je pošao i posle mnogih borbi s neprijateljem uspeo da pronađe Vrhovni štab i uspostavi vezu.

U Trinaestoj proleterskoj brigadi, Pekić je najpre bio politički komesar Prvog bataljona, zatim komandant Drugog bataljona, a 1. avgusta 1943. godine postao je zamenik komandanta brigade. S brigadom je učestvovao u mnogim borbama, a naročito se istakao na Plavcima, 1943. godine, zatim u borbama u Gorinji, Plješivici, Dobrancima i dr.

U jesen 1943. godine, Nemci su pokrenuli ofanzivu na Žumberak. U tim borbama Pekić je teško ranjen i upućen u Liku na lečenje. Po ozdravljenju ga je Glavni štab NOV i PO Hrvatske postavio na dužnost načelnika Štaba Žumberačkog operativnog područja, a nešto kasnije i za načelnika Štaba 34. hrvatske divizije NOVJ.

Posleratni period uredi

Posle oslobođenja Jugoslavije, obavljao više odgovornih funkcija u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Bio je komandant divizije, komandant mehanizovanog korpusa, načelnik Školskog centra, komandant Vojnog područja, načelnik Uprave u Generalštabu JNA, zamenik glavnog inspektora JNA i zamenik Načelnika Generalštaba JNA. Imao je čin general-pukovnika JNA. Penzionisan je 1981. godine.

Na sahrani predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, 8. maja 1980. godine, nalazio se u grupi oficira koja je nosila Titova odlikovanja. On se tada nalazio na čelu te grupe noseći tri Titova Ordena narodnog heroja.

Preminuo je 7. decembra 2007. godine u Beogradu. Sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden ratne zastave, Orden narodne armije sa lovorovim vencem, Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom, Orden partizanske zvezde sa srebrnim vencem, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima, Orden narodne armije sa zlatnom zvezdom, Orden za hrabrost i Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima. Ordenom narodnog heroja odlikovan je, među prvim borcima NOV i POJ, 6. decembra 1944. godine.

Literatura uredi