Episkop pakračko-slavonski Jovan
Jovan (svetovno Neven Ćulibrk; Zenica, 16. april 1965) episkop je pakračko-slavonski i pripadnik rezervnog sastava 63. padobranske brigade Vojske Srbije sa činom vodnika. Bivši je vikarni episkop lipljanski (2011—2014).
Jovan (Ćulibrk) | |
---|---|
![]() Episkop Jovan u hramu Jovana Vladimira u Baru (2019) | |
Osnovni podaci | |
Pomesna crkva | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija pakračko-slavonska |
Čin | episkop |
Titula | episkop pakračko-slavonski |
Sedište | Pakrac |
Godine službe | od 2014. |
Prethodnik | Sava (Jurić) |
Prethodna eparhija | vikarni Episkop lipljanski |
Godine službe | 2011—2014. |
Prethodnik | Teodosije (Šibalić) |
Lični podaci | |
Svetovno ime | Neven Ćulibrk |
Datum rođenja | 16. april 1965. |
Mesto rođenja | Zenica, SFR Jugoslavija |
Biografija
urediObrazovanje
urediEpiskop Jovan je rođen 16. aprila 1965. godine u Zenici, kao Neven Ćulibrk. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Bosanskoj Gradiški. Studirao je južnoslovenske jezike i književnosti na univerzitetima u Banjoj Luci i Zagrebu, gdje je diplomirao na Katedri za stilistiku. Za svoj diplomski rad o Milošu Crnjanskom je dobio Brankovu nagradu Matice srpske. Teologiju je studirao na pravoslavnim bogoslovskim fakultetima u Beogradu i u Srbinju, gdje je diplomirao sa radom o Nikonu Jerusalimcu.
Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu.
Monaštvo
urediKao iskušenik je bio 1991. godine u manastiru Savina, a zatim je 1992. godine prešao u Cetinjski manastir gdje je zamonašen uoči Ivanjdana (1993). U čin jerođakona je rukopoložen od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija (Radovića) na Svetog apostola Luku i Svetog Petra Cetinjskog, dana 31. oktobra 1995, a u čin jeromonaha na Duhovski Ponedjeljak, dana 16. juna 1997. u manastiru Stanjevići. U čin protosinđela je proizveden o Petrovdanu (2007) na Cetinju. Bio je starješina manastira Moračnika od 1997. godine.
Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka pratio je alternativne umjetničke pokrete na liniji Skoplje—Niš—Zagreb—Ljubljana i svakako je jedan od najzanimljivijih tumača srpske nacionalne i globalne pop kulture. Zanimljivo je da je episkop Jovan osmislio i vodio muzički projekat čiji je epilog svojevrsna zbirka pjesama na stihove vladike Nikolaja u rok aranžmanu (Pesme iznad Istoka i Zapada). Izuzetno je zanimljiva i obrazovana ličnost. Poznat je i kao padobranac u mantiji. Vodnik je i rezervista čuvene 63. padobranske brigade iz Niša. Često svoje monaško odijelo ponosno zamijeni padobranskim kombinezonom, a uknjižio je najmanje 140 skokova.[1][2]
Govori engleski, ruski i hebrejski jezik, a služi se njemačkim, grčkim i s nekoliko slovenskih jezika.
Episkop
urediZa vikarnog episkopa lipljanskog izabran je na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora od 16. do 27. maja 2011. godine. Predstavljao je i zastupao patrijarha srpskog u manastiru Pećkoj patrijaršiji i pred međunarodnom zajednicom na Kosovu i Metohiji. Od 4. oktobra 2011. godine episkop lipljanski se nalazio na čelu Kancelarije Odbora za Kosovo i Metohiju Svetog arhijerejskog sabora u Pećkoj patrijaršiji, a ujedno je bio i sekretar Odbora.[3] Koordinator je Odbora Srpske pravoslavne crkve za Jasenovac i predstavnik u Jerusalimu.
Na redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora od 14. do 24. maja 2014. godine vikarni episkop Jovan je izabran za eparhijskog episkopa slavonskog. Ustoličen je 13. septembra 2014. godine u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu od patrijarha srpskog Irineja. Vladika Jovan od 2018. godine nosi titulu episkopa pakračko-slavonskog.[4][5] Dobio je nagradu „Vitez od Ladina” 2020. godine.[6]
Pred ustoličenje vladike budimljansko nikšićkog Metodija, episkop Jovan se spustio padobranom u prostor manastira Đurđevi Stupovi.[7][8]
Dobitnik je nagrade Golde Meir za 2004. godinu. Dodeljena mu je priznanje „Vitez od Ladina”.[9]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ „Životopis protosinđela Jovana (Ćulibrka) narečenog za vikarnog episkopa lipljanskog („SPC“)”. 31. avgust 2011. Arhivirano iz originala 03. 12. 2013. g. Pristupljeno 21. 5. 2019.
- ^ „Protosinđel Jovan: Padobranac u mantiji („SPC“)”. 1. jun 2011. Pristupljeno 21. 5. 2019.[mrtva veza]
- ^ „Osnovana Kancelarija Odbora za Kosovo i Metohiju u Pećkoj Patrijaršiji („SPC“)”. 4. oktobar 2011. Arhivirano iz originala 07. 10. 2011. g. Pristupljeno 21. 5. 2019.
- ^ „Ustoličen Episkop slavonski g. Jovan („SPC”)”. 13. septembar 2014. Arhivirano iz originala 14. 09. 2014. g. Pristupljeno 21. 5. 2019.
- ^ „VLADIKA JOVAN: Nedovoljno cijenimo Pakrac koji je duhovno pravoslavno čvorište na mjestu sretenja Srednje Evrope i Balkana”. 9. april 2018. Pristupljeno 21. 5. 2019.
- ^ „Visoko odlikovanje Episkopu slavonskom Jovanu (SPC, 4. maj 2020)”. Arhivirano iz originala 06. 05. 2020. g. Pristupljeno 05. 05. 2020.
- ^ „VLADIKA SE PADOBRANOM SPUSTIO U ĐURĐEVE STUPOVE: Blagodat dolazi sa neba (VIDEO)”. pravda.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-09-25.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Vladika Ćulibrk se spustio padobranom u manastir Đurđevi stupovi”. www.rts.rs. Pristupljeno 2021-09-25.
- ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Vladika Jovan dobio priznanje za čuvanje sećanja na žrtve Holokausta: Bez prošlosti nema budućnosti”. www.rts.rs. Pristupljeno 2022-04-20.
Spoljašnje veze
uredi- Eparhija pakračko-slavonska: Episkop Jovan
- Protosinđel Jovan Ćulibrk: Nema većeg blaga ni sreće od svoga bližnjega
- Pećka patrijaršija: Imamo dokaze o golgoti („Večernje novosti“, 24. jun 2012)
- RTRS: Konferencija o ustaškim logorima Jadovno i Gospić
- Udruženje „Jadovno 1941." - Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941, Banja Luka, 24–25. juni 2011.
- Intervju Episkopa slavonskog Jovana za „Nedeljnik“ (SPC, 28. avgust 2015) Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (31. avgust 2015)
- Padobranac u mantiji („Politika”, 6. januar 2018)
- Vladika Jovan Ćulibrk o Niko i njenom glasu tragično uzvišene lepote: Rađanje muzike iz duha holokausta