Erlangen (nem. Erlangen) grad je u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj. Grad ima oko 103.000 stanovnika. Erlangen čini uniju sa gradskim područjima Nirnberga i Firta, koja se naziva Metropolitenska regija Nirnberg.

Erlangen
Erlangen
Palata u Erlangenu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaBavarska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 104.980[1]
 — gustina1.366 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 35′ 47″ S; 11° 00′ 16″ I / 49.59636° S; 11.00431° I / 49.59636; 11.00431
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina280 m
Površina76,8 km2
Erlangen na karti Nemačke
Erlangen
Erlangen
Erlangen na karti Nemačke

Položaj opštine u okrugu
Ostali podaci
GradonačelnikFlorijan Janik (SPD)
Poštanski broj91052, 91053, 91054, 91055, 91056, 91057, 91058, 91001
Pozivni broj09131, 0911, 09135, 09132
Registarska oznakaER
Veb-sajt
www.erlangen.de

Danas grad je poznat po Univerzitetu Fridrih Aleksander, koncernu elektronske industrije Simens AG, kao i medicinskim institucijama (22 univerzitetske klinike). Grad ima strategiju da Erlangen učini glavnim nemačkim centrom za medicinska istraživanja i proizvodnju medicinske opreme.

Snažan pečat u istoriji grada su ostavili hugenoti, koji su se ovde naselili kada su proterani iz Francuske posle 1685.

Istorija uredi

 
Hugenotenbrunen ispred zamka
 
Trg- Šlosplac

Prvi pomeni grada Erlangen kao „vila erlangon“ potiče iz godine 1002. 1361. godine bilo je selo prodano caru Karlu IV. U blizini ovog sela nakon tri godine bio je osnovan grad koje je dobio 1374. godine kovnicu vlastitog novca. 1389. godine su mu potvrđene gradske privilegije. Posle pripadanja raznim knezovima 1810. godine grad je podpao pod Bavarsko kraljevstvo skupa sa kneževinom Bajerut.

Za vreme pripadnosti kneževini Bajerut došle su u Erlangen prve izbeglice iz Francuske. 1724. godine grof Bajerut je u rezidencijalnom gradu Bajerutu osnovao univerzitet koji je 1743. godine premešten u Erlangen, a kasnije je nazvan Fridrih-Aleksandrov univerzitet.

Već 1818. godine grad je dobio samostalnu upravu. 1844. godine grad je po prvi put priključen na železnicu zahvaljujući Ludvig- Sid- Nord- banu između Nirnberga i Bamberga. Tom prilikom izgrađen je prvi bavorski železnički tunel „Burgbergtunel“

Drugi svetski rat grad je Erlangen prošao bez učešća i 16. aprila 1945. godine se regionalni komandant nemačkih armija Verner Lorneberg bez borbe se predao američkoj armiji i isti dan je izgubio život. Ostaje nejasno dali su ga ubili vojnici ili je izvršio samoubistvo nakon kapitulacije. Po njemu je jedan Trg u Erlangenu dobio ime „Lorlebergplac“.

Geografski i demografski podaci uredi

Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 280 metara. Površina opštine iznosi 76,8 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 104.980 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.366 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 9562000, NUTS (DE252) i LOCODE (DE ERL) kod.

Međunarodna saradnja uredi

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Ričmond SAD kontakt 1998.
Ešilstruna Švedska partnerstvo 1961.
Bešiktaš Turska partnerstvo 2003.
Vladimir Rusija partnerstvo 1987.
San Karlos Nikaragva partnerstvo 1990.
Vencone Italija kontakt 1976.
Šendžen Kina partnerstvo 1997.
Stouk na Trentu Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1989.
Ren Francuska partnerstvo 1964.
Umhauzen Austrija partnerstvo 2006.
Kumijana Italija prijateljstvo 2000.
Izvor[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi