Erlangen
Erlangen (nem. Erlangen) grad je u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj. Grad ima oko 103.000 stanovnika. Erlangen čini uniju sa gradskim područjima Nirnberga i Firta, koja se naziva Metropolitenska regija Nirnberg.
Erlangen Erlangen | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Bavarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 104.980[1] |
— gustina | 1.366 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 35′ 47″ S; 11° 00′ 16″ I / 49.59636° S; 11.00431° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 280 m |
Površina | 76,8 km2 |
Položaj opštine u okrugu | |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Florijan Janik (SPD) |
Poštanski broj | 91052, 91053, 91054, 91055, 91056, 91057, 91058, 91001 |
Pozivni broj | 09131, 0911, 09135, 09132 |
Registarska oznaka | ER |
Veb-sajt | |
www.erlangen.de |
Danas grad je poznat po Univerzitetu Fridrih Aleksander, koncernu elektronske industrije Simens AG, kao i medicinskim institucijama (22 univerzitetske klinike). Grad ima strategiju da Erlangen učini glavnim nemačkim centrom za medicinska istraživanja i proizvodnju medicinske opreme.
Snažan pečat u istoriji grada su ostavili hugenoti, koji su se ovde naselili kada su proterani iz Francuske posle 1685.
Istorija uredi
Prvi pomeni grada Erlangen kao „vila erlangon“ potiče iz godine 1002. 1361. godine bilo je selo prodano caru Karlu IV. U blizini ovog sela nakon tri godine bio je osnovan grad koje je dobio 1374. godine kovnicu vlastitog novca. 1389. godine su mu potvrđene gradske privilegije. Posle pripadanja raznim knezovima 1810. godine grad je podpao pod Bavarsko kraljevstvo skupa sa kneževinom Bajerut.
Za vreme pripadnosti kneževini Bajerut došle su u Erlangen prve izbeglice iz Francuske. 1724. godine grof Bajerut je u rezidencijalnom gradu Bajerutu osnovao univerzitet koji je 1743. godine premešten u Erlangen, a kasnije je nazvan Fridrih-Aleksandrov univerzitet.
Već 1818. godine grad je dobio samostalnu upravu. 1844. godine grad je po prvi put priključen na železnicu zahvaljujući Ludvig- Sid- Nord- banu između Nirnberga i Bamberga. Tom prilikom izgrađen je prvi bavorski železnički tunel „Burgbergtunel“
Drugi svetski rat grad je Erlangen prošao bez učešća i 16. aprila 1945. godine se regionalni komandant nemačkih armija Verner Lorneberg bez borbe se predao američkoj armiji i isti dan je izgubio život. Ostaje nejasno dali su ga ubili vojnici ili je izvršio samoubistvo nakon kapitulacije. Po njemu je jedan Trg u Erlangenu dobio ime „Lorlebergplac“.
Geografski i demografski podaci uredi
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 280 metara. Površina opštine iznosi 76,8 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 104.980 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.366 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 9562000, NUTS (DE252) i LOCODE (DE ERL) kod.
Međunarodna saradnja uredi
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Ričmond | SAD | kontakt | 1998. |
Ešilstruna | Švedska | partnerstvo | 1961. |
Bešiktaš | Turska | partnerstvo | 2003. |
Vladimir | Rusija | partnerstvo | 1987. |
San Karlos | Nikaragva | partnerstvo | 1990. |
Vencone | Italija | kontakt | 1976. |
Šendžen | Kina | partnerstvo | 1997. |
Stouk na Trentu | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1989. |
Ren | Francuska | partnerstvo | 1964. |
Umhauzen | Austrija | partnerstvo | 2006. |
Kumijana | Italija | prijateljstvo | 2000. |
Izvor[2] |
Vidi još uredi
- Erlangenski rukopis – zbirka starih srpsko-hrvatskih narodnih pesama, sastavljena 1720, a objavljena 1925.
Reference uredi
- ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ Savjet opština i regiona Evrope – Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični sajt opštine (jezik: nemački)
- Njem. Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- -{KommOn} — Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Ilustrovani gradski vodič