Eugen „Moše“ Verber (Subotica, 25. januar 1923Beograd, 1. januar 1995) bio je srpski i jugoslovenski filmski, pozorišni i televizijski glumac, ugledni prevodilac, književnik, i naučni radnik (judaista). Po nacionalnosti je bio Jevrej.

Eugen „Moše“ Verber
Lični podaci
Puno imeEugen Verber
Datum rođenja(1923-01-25)25. januar 1923.
Mesto rođenjaSubotica, Kraljevina SHS
Datum smrti1. januar 1995.(1995-01-01) (71 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Jugoslavija
Zanimanjeglumac
književnik
multilingvista
Rad
Aktivni period1960—1990.
Bitna ulogaRomansa konjokradice
Valter brani Sarajevo — policijski agent koji čita poziv građanima
Varljivo leto '68 — radnik u sudu
Mrtvima ulaz zabranjen — Debeli Bagzi Svan
Veza do IMDb-a

U svojoj glumačkoj karijeri koja je trajala tri decenije, proslavio se glumom u filmovima Valter brani Sarajevo (1972) i Varljivo leto '68 (1984), a pamtimo ga i kao Hansa Šmita iz Otpisanih. Sudbina je tako htela da u filmovima glumi Nemce, iako mu je porodica stradala u Drugom svetskom ratu u nemačkom koncentracionom logoru.[1]

Biografija uredi

Eugen Moše Verber rođen je u Subotici, 1923. godine, u patrijarhalnoj i ortodoksnoj jevrejskoj porodici.

Od malih nogu dobija jevrejsko vaspitanje, u porodici se strogo poštuju tradicija i običaji. Osnovnu jevrejsku školu počinje u Subotici a već od drugog razreda je posećuje u Novom Sadu. Maturirao je na trgovačkoj akademiji u Novom Sadu ali je paralelno učio hebrejski jezik u školi, porodici i Sinagogi.

Bio se saradnik Narodnooslobodilačkog pokreta. Hapšen od mađarskih okupatora.[1] Posle Novosadske racije od koje se spasao, beži u Budimpeštu gde radi kao zubni tehničar, ali ga krajem 1943 odvode na prinudni rad na Istočni front. U leto 1944 pobegao je iz logora i pridružio se jedinicama Crvene armije. Preko Rumunije dolazi u Jugoslaviju i stupa u Narodnooslobodilačku vojsku, ali ne dugo potom biva demobilisan zbog bolesti.

Za vreme rata i holokausta porodicu mu iz Subotice odvode u Nemačku.

Odmah nakon demobilizacije Eugen počinje glumačku karijeru. Svega nekoliko meseci pošto su mu okupatori ubili majku, dve sestre i veliki deo familije, Eugen je kročio na pozorišne daske i njegova prva uloga je bila – uloga nemačkog vojnika.[1] Za života igrao je u skoro 60 filmova, a zbog odličnog izgovora nemačkog jezika često je igrao uloge nemačkih oficira u ratnim filmovima.

Kako bi se poklonio senima svoje majke i sestara, Verber je svake pete godine odlazio u Aušvic, gde su stradali.

Eugen Verber je umro 1. januara 1995. u Beogradu.

Glumačka karijera uredi

Karijeru glumca započinje u Vojvođanskom narodnom pozorištu. Paralelno radi i kao novinar u subotičkoj „Hrvatskoj riječi“ i listu na mađarskom jeziku „Mađar so“.

Odlazi u Sarajevo i radi u Pozorištu NR BiH kao glumac i sekretar drame, kao novinar u listu „Oslobođenje“, na radiju kao reditelj. Osnovao je i bio prvi umetnički direktor Pionirskog pozorišta u Sarajevu. Organizator je Pionirskog festivala kulture u Sarajevu 1949. Potom odlazi u Banjaluku a od 1953. do 1961. prelazi u Narodno pozorište u Nišu gde ostavlja duboki trag, te spada u znamenite građane grada Niša. Potom prelazi u Savremeno pozorište (Beogradsko dramsko pozorište) gde ostaje do 1975. da bi se potom potpuno posvetio naučnom i stručnom radu.

Književnost uredi

Poznat je kao glumac, ali se podjednako bavio naučnim i književnim radom, novinarstvom i politikom. Bio je iskusni pregovarač i diplomata.

Bavio se prevođenjem i judaistikom. Prevodio je sa nemačkog, mađarskog, jidiš, aramejskog i hebrejskog jezika. Bio je predsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Proslavio se prevodima Talmuda, Kabala, Kumranskih rukopisa i važio je za jednog od najvećih poznavalaca biblijske literature i istorije jevrejskog naroda na našim prostorima.

Objavio je brojne radove iz judaistike. Kao aktivan glumac i novinar, nikad nije prestajao da se bavi jevrejskom istorijom i kulturom. Radove iz judaistike počinje objavljivati od početka šezdesetih godina te 1977. postaje član Svetskog saveza za jevrejske nauke.

U Beogradu dve ulice su nazvane po Eugenu Verberu na opštini Voždovac (Jajinci) i Obrenovac (Barič). U Novom Sadu postoji Prolaz Eugena Verbera a u Nišu jedna ulica zove se po Eugenu Verberu.

Prevodi, knjige, članci uredi

Izabrani prevodi i značajnija dela:

Uloge uredi

God. Naziv Uloga
1960.-te
1962. Prva ljubav (TV)
1962. Na splavu (TV)
1962. Zločin Silvestra Bonara (TV)
1963. Afera Sveti Fijaker (TV) Doktor Busardon
1963. Banket u Šarengradu (TV)
1964. Ofsajd (TV)
1965. Akcija epej (TV)
1965. Šnajderski kalfa (TV)
1965. Sigurno je sigurno (TV)
1965. Mrtvima ulaz zabranjen
1967. Jutro
1968. Operacija Beograd Šef policije
1968. Ledeno ljeto (TV)
1968. Parničari (serija) Advokat
1968. Kod Londona (serija)
1968. Maksim našeg doba (serija)
1969. Donator Bernhard Slomović
1969. Lek od ljubavi (TV) Ujak
1969. Skandal (TV)
1969. Samci 2 (serija)
1969. Zakopajte mrtve (TV)
1970.-te
1970. Biciklisti
1971. Veliki posao (TV)
1971. Od svakog koga sam volela (mini-serija) Manojlo, Aćimov brat
1971. Romansa konjokradice
1972. Rozenbergovi ne smeju da umru (TV) Inspektor 2
1972. Kiša
1972. Majstor i Margarita
1972. Valter brani Sarajevo Policijski agent
1972. Majstori (serija) Vlasnik fiće
1973. Nesreća (TV)
1973. Kamiondžije (serija) Matković
1973. Paja i Jare Matković
1973. Ženidba nosača Samuela (TV)
1974. Ujež (TV) Vilotije Živanović
1974. Rekvijem za teškaša (TV)
1974. Valter brani Sarajevo (serija) Policijski agent
1975. Pesma (TV serija)
1976. Protiv Kinga Vlasnik splava
1975. Otpisani (serija) Hans Šmit
1975. Đavolje merdevine (serija)
1975. Zimovanje u Jakobsfeldu
1975. Pesma (serija) Štajn
1976. Poseta stare dame (TV) Župnik
1976. Salaš u Malom Ritu (TV serija) Ćata
1977. Nikola Tesla (serija)
1978. Španski zahtev (TV) Kristofer De Haro, trgovac
1978. Povratak otpisanih (serija) Šreder
1979. Usijanje Sekretar
1979. Pupinove zvezde (TV)
1980.-te
1980. Vruć vetar (serija) Predsednik stambene komisije
1981. Kraljevski voz
1981. Duvanski put (mini-serija) Sekretar
1983. Zadah tela Lekar
1984. Prokleta avlija (TV) Kirkor
1984. Varljivo leto 68 Veselinov kolega
1984. Varljivo leto ’68 (TV serija) Veselinov kolega
1984. Jaguarov skok Goldman
1985. Jazol
1986. Sivi dom (serija) Trgovac
1987. Vuk Karadžić (serija) Joan Šnirer
1988. Ortaci Nemački biznismen
1988. Slučaj Harms Pisar
1988. Put na jug
1989. Donator Bernhard Šlomović, otac
1990.-te
1990. Zaboravljeni (serija)

Reference uredi

  1. ^ a b v Sudbina se poigrala sa našim glumcem. Sajt GradSubotica, 1. marta 2017.

Literatura uredi

  • Članak Dr Lavoslav Kadelburg (1983): Eugen Verber šezdesetogodišnjak. „Jevrejski pregled“ broj 1-2, Beograd.
  • Mirjana Belić-Koročkin-Davidović, Radivoje Davidović : „Eugen Verber, glumac, prevodilac, judaista...“ Čigoja štampa, Beograd., 2014.

Spoljašnje veze uredi