Žerar de Ridfor (franc. Gérard de Ridefort) je bio deseti veliki majstor vitezova Templara, na čelu reda je bio od 1184. pa do svoje smrti 1189. Žerar de Ridfor je najverovatnije rođen u Flandriji oko 1140. i nije poznata tačna godina njegovog dolaska u Svetu zemlju. Pominje se krajem 1170. u službi kralja Balduina IV od Jerusalima kao Maršal kraljevstva. Templarima je pristupio 1181. i već dve godine kasnije dobija čin (franc. Sénéchal) da bi na kraju 1184. posle smrti Arnoa de Toroža postao veliki majstor.

Žerar de Ridfor
Grb Žerarda de Ridforda
Mesto rođenjaFlandrija
Datum smrti1189.
Mesto smrtiAkra
Bitka kod Hitina

Učestvovao je u dinastičkim previranjima koju su nastupila nakon smrti kralja Balduina IV 1185. a zatim i njegovog mladog sina Balduina V 1186. sve vreme zastupajući interese svog saveznika Gija Lizinjana koji je na kraju i postao kralj Jerusalima 1186. Saladin je hteo da izvrši invaziju na teritorije kraljevine Jerusalim. Kampanje koje je Žerar de Ridfor sprovodio protiv Saladina bile su nesmotrene i koštale su ga mnogo života vitezova reda. Jedan od najvećih poraza desio se u bici kod Hatina u kojoj je uništena gotovo cela Jerusalimska vojska, Saladin je zarobio i pogubio više od dve stotine vitezova Templara, jedan od zarobljenih bio je i veliki majstor ali je on za razliku od drugih pušten. Saladin je nastavio svoje napredovanje kroz kraljevstvo i preuzeo gradove Gazu, Akre, Aškelon, Jafu, Bejrut, Sidon. Neki od ovih gradova koje su branili Templari predati su bez borbe. Po nekim hroničarima kada je čuo za poraz Papa Urban III je umro od šoka. U posedu krstaša ostao je samo Tir. Žerar de Ridfor je 1189. sa Li Gizinjanom ponovo udružio snage i učestvovao u opsadi Akrea ali je tom prilikom poginuo ili pogubljen u zarobljeništvu.

Na mestu velikog majstora nasledio ga je Rober de Sable.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi