Živac lica ili facijalni živac (lat. nervus facialis) je kranijalni nerv koji sadrži motorna, senzitivna i parasimpatička vlakna.[1][2]

Živac lica

Motorna vlakna polaze iz jedra u mostu i oživčavaju poprečno-prugastu muskulaturu: sve potkožne mišiće glave, platizmu, stilohioidni mišić, zadnji trbuh dvotrbušnog mišića i mišić uzengije. Senzitivna vlakna se pružaju samostalno do kolenog gangliona u slepoočnoj kosti, a zatim se ujedinjuju sa vlaknima posrednog živca (lat. nervus intermedius) u jedno nervno stablo. Ona prenose utiske čula ukusa iz pečurkastih papila jezika u centralni nervni sistem. Parasimpatička vlakna polaze iz gornjeg salivatornog jedra i odlaze preko velikog petroznog živca i krilastonepčanog gangliona u suznu žlezdu, žlezde nosne duplje i tvrdog i mekog nepca, i takođe odlaze preko bubne vrpce, jezičnog živca i podviličnog gangliona u podviličnu i podjezičnu pljuvačnu žlezdu.[3]

Put živca uredi

 
Put facijalnog nerva

Živac lica izlazi iz moždanog stabla kroz tzv. postpontinsku jamu na granici između mosta i produžene moždine. Zajedno sa posrednim i tremno-pužnim živcem, on se prostire naviše, unapred i upolje i ulazi u unutrašnji ušni kanal. Nakon što dođu do dna ovog kanala, oni se razilaze i facijalni i posredni živac ulaze u facijalni kanal u petroznom delu slepoočne kosti. U njemu se prostiru horizontalno upolje i unapred i dolaze do prvog kolena facijalnog kanala gde je smešten koleni ganglion (lat. ganglion geniculi). Odavde su facijalni i posredni živac spojeni u jedno nervno stablo, koje skreće pod pravim uglom unazad i upolje i dolazi do drugog kolena facijalnog kanala (smeštenog na zadnjem zidu bubne duplje ispod ulaza u mastoidnu pećinu). Živac lica potom ponovo skreće pod pravim uglom i spušta se vertikalno do stilomastoidnog otvora na donjoj strani piramide slepoočne kosti i ulazi u parotidnu ložu. U njoj se živac pruža naniže, upolje i unapred i ulazi u parotidnu žlezdu i prolazi između njenog dubokog i površnog dela. Nakon što dođe do spoljašnje jugularne vene, facijalni nerv se deli u svoje završne grane.

Bočne grane uredi

 
Grane facijalnog nerva

Bočne grane živca lica se dele na: intrapetrozne (veliki petrozni živac, spojnična grana sa bubnim spletom, živac mišića uzengije i bubna vrpca) i vanlobanjske grane (zadnji ušni živac i digastrična grana).

Veliki petrozni živac (lat. nervus petrosus major) je parasimpatička grana facijalnog nerva, koja nastaje na nivou prvog kolena facijalnog kanala. Nakon što izađe iz lobanjske duplje, on se spaja sa dubokim petroznim živcem i obrazuje živac pterigoidnog kanala koji se završava u krilastonepčanom ganglionu.

Spojnična grana sa bubnim spletom (lat. ramus communicans cum plexu tymponico) takođe nastaje u visini prvog kolena facijalnog kanala, a ona predstavlja spojničnu granu živca lica sa bubnim spletom iz jezično-ždrelnog živca.

Živac mišića uzengije (lat. nervus stapedius) se odvaja od stabla facijalnog nerva nakon njegovog prolaska drugog kolena facijalnog kanala, a služi za inervaciju mišića uzengije.

Bubna vrpca (lat. chorda tympani) nastaje takođe u nishodnom delu facijalnog živca i sadrži dve grupe vlakana: nishodna parasimpatička (za inervaciju podvilične i podjezične žlezde) i ushodna gustoreceptorna vlakna (koja prenose utiske čula ukusa iz pečurkastih papila jezika).

Zadnji ušni živac (lat. nervus auricularis posterior) se odvaja od stabla živca lica nakon njegovog izlaska iz facijalnog kanala i služi za inervaciju potkožne muskulature spoljašnjeg uha i zadnjeg trbuha potiljačno-čeonog mišića.

Digastrična grana (lat. ramus digastricus) takođe nastaje nakon izlaska živca iz lobanje i prostire se naniže i upolje do zadnjeg trbuha dvotrbušnog mišića, koga inerviše. Od ove grane se odvaja i stilohioidna grana (lat. ramus stylohioideus) za inervaciju istoimenog mišića.

Završne grane uredi

Završne grane živca lica (kojih ima dve) nastaju na spoljašnjoj strani zadnjevilične, odnosno spoljašnje jugularne vene. Grane se međusobno spajaju pomoću nekoliko grančica i na taj način obrazuju živčani parotidni splet (lat. plexus parotideus). Iz njega polaze grane za inervaciju potkožnih mišića glave i vrata, koje se dele u pet grupa. S obzirom na položaj, ovi živci su podložni oštećenjima tokom povreda ili hirurških intervencija što može dovesti do paralize pojedinih mimičnih mišića.

Slepoočne grane (lat. rami temporales) napuštaju parotidnu pljuvačnu žlezdu, prostiru se kroz potkožno tkivo i oživčavaju muskulaturu ušne školjke, prednji trbuh potiljačno-čeonog mišića, mišić nabirač i mišić obarač obrve.

Jabučne grane (lat. rami zygomatici) se prostiru ispod kože u predelu jabučne kosti i inervišu mali i veliki jabučni mišić i jednim delom kružni mišić oka.

Obrazne grane (lat. rami buccales) se prostiru preko maseteričnog mišića i ispod kože obraza i inervišu obrazni mišić i veći deo muskulature gornje usne i nosa.

Ivična grana donje vilice (lat. ramus marginalis mandibulae) oživčava potkožne mišiće donje usne i brade.

Vratna grana (lat. ramus colli) odlazi u predeo vrata iza ugla donje vilice i služi za inervaciju platizme, a osim toga spaja se sa granama poprečnog vratnog nerva.

Izvori uredi

  1. ^ Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
  2. ^ Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 
  3. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 

Literatura uredi

  • Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
  • Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 


Moždani živci
0 krajnji živac | I mirisni živci | II vidni živac | III živac pokretač oka | IV trohlearni živac | V trograni živac (oftalmični, gornjovilični, donjovilični živac) | VI živac odvodilac | VII živac lica | VIII tremno-pužni živac | IX jezično-ždrelni živac | X živac lutalac | XI pomoćni živac | XII podjezični živac