Žiroliki crvi (Enteropneusta) su crvolike životinja iz filuma poluhordata. Žive solitarno rijući po dnu priobalnog dela mora ili ukopavajući se u jame. Telo ime je izduženo i njegov prednji deo (rilica) podseća na žir po čemu su i dobili naziv. Veličina tela im obično iznosi nekoliko centimetara mada ima vrsta koje dostižu i 2,5 m. Najveći broj vrsta iz tipa poluhordata pripada ovoj grupi (klasi) životinja.

Enteropneusta
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Enteropneusta
familije

Harrimaniidae
Protoglossidae
Ptychoderidae
Saxipendiidae
Spengelidae
Torquaratoridae

Telesni regioni uredi

Telo im je podeljeno na tri regiona:

  • rilicu (proboscis);
  • ogrlicu (kratko zadebljanje oko vrata) na čijoj se ventralnoj strani nalaze usta;
  • trup koji je spljošten i na njemu se nalazi dva niza škržnih proreza.

Na leđnjoj strani ždrela obrazuje se šuplja evaginacija, stomohorda, koja se pruža ka napred ulazeći u rilicu. Slična je notohordi kod hordata od koje se razlikuje po tome što nema potpornu ulogu i što je u vezi sa crevom.

Celom je dobro razvijen i nalazi se u svim telesnim regionima i to tako što je u ogrlici i trupu paran, dok je u rilici neparan zbog razvića mišića.

Unutrašnja građa uredi

Crevo i organi za izlučivanje uredi

Crevo počinje ustima koja se nastavljaju na ždrelo i može se podeliti na:

  • škržni deo
  • jetreni deo.

Škržni deo obuhvata ždrelo koje ima dvostruku funkciju:

  • respiratornu jer se preko škržnih proreza obavlja razmena gasova i voda izlazi u spoljašnju sredinu;
  • transportuje hranljive materije ka crevu.

Jetreni deo creva je bogato snabdeven izraštajima sa žlezdanom funkcijom i završava se analnim otvorom na zadnjem kraju trupa.

Organi za izlučivanje su u vidu kanala: jednog u rilici i dva u ogrlici, preko kojih je celom u vezi sa spoljašnjom sredinom.


Krvni sistem uredi

Otvorenog je tipa sa pravilnom cirkulacijom hemolimfe.

Sastoji se od:

  • leđnog krvog suda u kome se hemolimfa kreće prema napred;
  • trbušnog krvnog suda u kome je kretanje hemolimfe ka nazad;
  • poprečnih sudova koji u predelu ogrlice spajaju leđni i trbušni sud;
  • centralna lakuna koja predstavlja proširenje leđnog suda u predelu rilice;
  • srce u vidu kontraktilnog meška.

Nervni sistem i čula uredi

Sastoji se od:

  • dorzalnog (leđnog) nervnog stabla koje je jače razvijeno i u predelu rilice je cevasto (kao kod hordata);
  • ventralnog (trbušnog) nervnog stabla;
  • poprečnih komisura koje u oblasti rilice spajaju dorzalno i ventralno stablo.

Čula ne postoje osim što se u epitelu nalaze fotoreceptorne ćelije.

Polni sistem uredi

Polni sistem je smešten u srednjem delu trupa bočno od creva i sastoji se od:

  • gonada
  • kanala preko kojih gonade komuniciraju sa spoljašnjom sredinom.

Odvojenih su polova, a razviće se odvija metamorfozom preko larve tornarije koja je slična larvi bodljokožaca.

Literatura uredi

  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

Spoljašnje veze uredi