Žuazeiro (port. Juazeiro) grad je u Brazilu u saveznoj državi Baija. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 230.538 stanovnika na površini od 6415,4 km². Grad je dobio ime po žuazeiro drvetu koji raste u okolini. Status grada je dobio još 1833. godine.

Žuazeiro
port. Juazeiro

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Brazil
Savezna državaBaija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.197.965 [1]
 — gustina30,86 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate9° 24′ 50″ J; 40° 30′ 10″ Z / 9.413889° J; 40.502778° Z / -9.413889; -40.502778
Aps. visina368 m
Površina6.415,4 km2
Žuazeiro na karti Brazila
Žuazeiro
Žuazeiro
Žuazeiro na karti Brazila
Ostali podaci
GradonačelnikŽoze Valas Farija Banderija
Veb-sajt
www.juazeiro.ba.gov.br


Položaj uredi

 
Položaj Žuzeira u Baiji i Brazilu.

Grad je smješten na desnoj obali rijeke Sao Fransisko, a preko rijeke, na drugoj strani se nalazi grad blizanac, Petrolina, Pernambuko. Ova dva grada međusobno povezana mostom zajedno čine urbanu zonu sa oko 500.000 stanovnika.

Udaljenost od većih gradova uredi

Salvador 495 km

Resife 790 km

Rio de Žaneiro 1906 km

Klima uredi

Klima je topla i suva. Žuazeiro pripada polu-suvom pojasu sjeveroistočnog Brazila sa malo padavina, koje variraju tokom godine. Kišno razdoblje je od decembra do maja, a sušno od juna do novembra. Sa druge strane, dnevne temperature malo variraju u toku godine. U najtoplijim mjesecima (od septembra do januara), prosječna temperatura je oko 27°C, a u najhladnijim (od februara do avgusta) oko 24°C.

Stanovništvo uredi

Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 230.538 stanovnika.

Demografija
1991.2000.2010.
128,767174,567197.965

Distrikti uredi

Opština Žuazeiro je sastavljena od 7 distrikta:

  • Abóbora,
  • Carnaíba,
  • Itamotinga,
  • Junco,
  • Juremal,
  • Massaroca i
  • Pinhões

Privreda uredi

Ovo područje je najpoznatije po poljoprivredi, koja je počela da se razvija, kada je počelo i navodnjavanje sušnijih dijelova u pozadini.

Izgradnjom vještačkog jezera Sobradinjo na rijeci Sao Fransisko, omogućio je velike količine vode za navodnjavanje čitave lijeve i desne strane rijeke, koje su do tada bile prilično isušene i neplodne. Navodnjavanje, u kombinaciji sa konstantnom temperaturom, tokom cijele godine, stvorilo je ogroman poljoprivredni potencijal. Najčešće se uzgajaju voće i povrće, pa je ova regija i najveći brazilski izvoznik voća i povrća.

Nekada uspavani gradovi na rijeci, Žuazeiro i Petrolina, postaju poljoprivredni centri. Ovo otvara nova radna mjesta, što privlači ljude u ove gradove. Jedina dva mjesta u unutrašnjosti sjeverozapadnog Brazila koja su uvećala broj stanovnika su Petrolina i Žuazeiro (Petrolina-Žuazeiro, kako ih često zajedno zovu). Broj stanovnika u ova dva grada se za dvadeset godina uvećao sa 50%.

Osim voća i povrća, takođe je značajno i stočarstvo, ali samo u lokalnim okvirima.


Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ „«Tabela 1.6 - População nos Censos Demográficos, segundo os municípios das capitais - 1872/2010».”. Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. 2010. Arhivirano iz originala 21. 03. 2015. g. Pristupljeno 29. 8. 2014. 

Spoljašnje veze uredi