Жутогрли миш
Žutogrli miš[2] (lat. Apodemus flavicollis) je vrsta sitnog sisara iz porodice miševa (lat. Muridae). Naziv duguje žuto obojenom krznu sa donje strane vrata (ogrlici), koje je više ili manje izraženo. Rasprostranjen je u većem delu Evrope i jugozapadnim i zapadnim delovima Azije. Azijski žutogrli miševi se ponekad izdvajaju u zasebnu vrstu, Apodemus arianus. Jedna podvrsta žutoglog miša opisana je sa teritorije Srbije – šumadijski žutogrli miš (Apodemus flavicollis brauneri). 1988. godine u selu Dobrava, Slovenija, u njegovim plućima je izolovan Dobrava-Beograd virus, izazivač mišje groznice.
| Žutogrli miš | |
|---|---|
| |
| Apodemus flavicollis | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | A. flavicollis
|
| Binomno ime | |
| Apodemus flavicollis (Melchior, 1834)
| |
| |
| Areal rasprostranjenja žutogrlog miša | |
| Sinonimi | |
|
Apodemus arianus | |
Ugroženost
urediŽutogrli miš je u pogledu ugroženosti naveden kao poslednja briga, jer ima široko rasprostranjenje i česta je vrsta.[1] Tipična staništa žutogrlog miša su šume i žbunasta vegetacija.
Rasprostranjenje
urediAreal žutogrlog miša obuhvata veći broj država. Vrsta je prisutna u Rusiji, Turskoj, Austriji, Gruziji, Iranu, Irskoj, Francuskoj, Jermeniji, Libanu, Siriji, Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj, Nemačkoj, Španiji, Italiji, Srbiji, Grčkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Belorusiji, Finskoj, Danskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Albaniji, Holandiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Lihtenštajnu, Litvaniji, Luksemburgu, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Moldaviji, i Jordanu. Prisustvo u Iraku je nepotvrđeno.[1]
Reference
uredi- ^ a b v Apodemus flavicollis Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ Mirić Đ. 1969. Predlog srpskohrvatske nomenklature jugoslovenskih sisara (Mammalia). Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu B-24: 161—173.
