Zaliv Delaver (engl. Delaware Bay) je veliki zaliv na istočnoj obali SAD. Zaliv je u stvari delta rijeke Delaver gdje se „slatka“ riječna voda miješa sa slanom u Atlantskom okeanu. Površina iznosi oko 2030 km². Zaliv je granica između država Delaver i Nju Džerzi.

Zaliv Delaver, označen zelenkastom bojom.

Obale se uglavnom sastoje od slanih močvara i blatnjavih zaravni, sa malim naseljima.

Osim rijeke Delaver, u zaliv se ulivaju mnogobrojni manji potoci i rječice. Među njima su, sa delaverske strane zaliva, Kristina, Apokuinimink, Lejpsik, Smirna, Sent Džons i Mrderkil. Među rijekama na strani države Nju Džerzi su Salem, Kohansi i Moris.

Zaliv je pogodno mjesto za razvoj mnogih morskih vrsta, uključujući potkovičaste krabe i ostrige.

Istorija uredi

Prije naseljenja Evropljana u 17. vijeku, Lenape indijansko pleme je živjelo na području zaliva, koji su zvali Poutaksat. Rijeka Delaver (reka) je zvana Lenape Vihitak.

Prvi zabilježeni evropski istraživač je bio Henri Hadson 1609. Zaliv i rijeka su onda nazvani po Tomasu Vestu, lordu Delaveru, Englezu koji je vodio pojačanja u naselje Džejmstaun 1610. Naseobine Holanđana i Šveđana su takođe osnovane, ali su ih Englezi potisnuli i preuzeli kontrolu nad područjem. Područje je tad brzo naseljeno, što je dovelo do osnivanja grada Filadelfije na rijeci Delaver, i njenog rasta kao najvećeg grada Sjeverne Amerike u 18. vijeku.