Zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik

Samoglasnici
Vidi još: IPA, Suglasnici
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.

Zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je i, i odgovarajući X-SAMPA simbol je i.

Karakteristike uredi

Pojava uredi

Jezik Reč IPA Značenje Napomene
Abhaski ажьырныҳәа [aʑirnuħʷo] 'januar' Vidi abkasku fonologiju
Afrikans dankie [daŋki] 'hvala'
Albanski mali [mali] 'planina'
Arapski standardni[1] دين [d̪iːn] 'religija' Vidi arapsku fonologiju
Jermenski իմ [im] 'moje'
Azerski dili [dili] 'drvo'
Baskijski bizar [bis̻ar] 'brada'
Bengalski আমি [ami] 'Ja'
Burmanski ? [sə sá bjì] 'Ja jedem sada'
Katalonski[2] sis [sis] 'šest' Vidi katalonski pravopis
Čikaso lhinko [ɬinko] 'biti debeo'
Kineski kantonski [] greška: {{lang}}: neprepoznata oznaka jezika: zh-yue-Hani (pomoć)/[si1] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) [siː˥] 'pesma' Vidi standardni kantonski
mandarinski 北京/[Běijīng] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) [peɪ˨˩ tɕiŋ˥˥] 'Peking' Vidi standardni mandarinski
Hrvatski vino [viːno̞] 'vino'
Češki bílý [ˈbiːliː] 'bel' Vidi češki pravopis
Dahalo [ʡáɬi] 'debelo'
Danski bilist [b̥iˈlisd] 'vozač' Vidi danski pravopis
Holandski[3] biet [bit] 'repa' Vidi holandski pravopis
Engleski[4] free [friː] 'slobodan'
Estonski tiik [tiːk] 'jezerce'
Farski il [iːl] 'samo'
Finski[5] viisi [viːsi] 'pet' Vidi finski pravopis
Francuski[6] fini [fini] 'završeno' Vidi francuski pravopis
Gruzinski[7] სამ [ˈsɑmi] 'tri'
Njemački Ziel [tsiːl] 'gol' Vidi nemački pravopis
Grčki υγιεινή [iˌʝiiˈni] 'higijena' Takođe predstavljen sa <οι> i <υι>. Vidi savremenu Grčku fonologiju
Gvarani ha’ukuri [haʔukuri] 'Gvarani'
Haida gii [?] '?'
Havajski makani [makani] 'vetrić' Vidi havajski pravopis
Hebrejski דיר [diʁ] 'kokošinjac' Hebrejski samoglasnici nisu prikazani u pismu, vidi Nekudot i hebrejsku fonologiju
Hindi तीन [t̪in] 'tri' Vidi Hindi-Urdu fonologiju
Mađarski[8] ív [iːv] 'luk' Vidi mađarski pravopis
Islandski líka [liːka] 'takođe' Vidi islandski pravopis
Indonežanski ini [ini] 'ovo'
Irski sí [ʃiː] 'ona' Vidi irski pravopis
Italijanski[9] bile [ˈbile] 'ljutnost' Vidi italijanski pravopis
Japanski[10] /[gin] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) [ɡiɴ] 'srebro' Vidi japanski pravopis
Korejski 시장/[sijang] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) [ɕiˈd͡ʑaŋ] 'gladnost' Vidi korejski pravopis
Kurdski zîndu [ziːndu] 'živ'
Makedonski јазик [jazik] 'jezik'
Malteški bieb [biːb] 'vrata'
Mongolski[11] долоо [xiɾɘ̆] 'prašina'
Navaho biwosh [biɣʷoʃ] 'njegov kaktus'
Norveški is [iːs] 'led' Vidi norveški pravopis
Oksitanski Severni i Južni miralhar [miraˈʎa] 'odraziti'
Gaskonski polida [?] 'lep'
Paštu پانير [pɑˈnir] 'sir'
Persijski کی [kiː] 'ko' Vidi persijski pravopis
Piraha baíxi [màíʔì] 'roditelj'
Poljski[12] miś   [miɕ]  'meca' Vidi poljski pravopis
Portugalski[13] li [liː] 'Ja sam čitao' Vidi portugalski pravopis
Kečua allin [ˈaʎin] 'dobro'
Rumunski insulă [ˈinsulə] 'ostrvo' Vidi rumunski pravopis
Ruski[14] лист [lʲist] 'list' Vidi ruski pravopis. Nalazi se samo u početku reči ili posle palatizovanih suglasnika. Vidi rusku fonologiju
Škotski gelski chì [xiː] 'vidit ću'
Srpski милина/milina [milina] 'milina'
Seri cmiique [ˈkw̃ĩːkːɛ] 'osoba'
Sindi سنڌي [sɪndʱiː] 'Sindi'
Siu Lakota[15][16] ǧí [ʀí] 'je braun'
Slovački chlapi [xlapi] 'ljudi'
Španski[17] tipo [ˈt̪ipo̞] 'tip' Može se takođe predstaviti sa <y>.
Svahili miti [miti] 'drveća'
Švedski is   [iːs]  'led' Vidi švedski pravopis
Tagalog silya [ˈsiljɐ] 'stolica'
Tadžički бинӣ [biˈniː] 'nos'
Tajlandski[18] ? [krìt] 'nož'
Turski ip [ip] 'kanap' Vidi turski pravopis
Kavkaski [ɡʲi] 'srce' Alofon od /ə/ posle palatizovanih suglasnika. Vidi kavkasku fonologiju
Udmurtski[19] ? [ovorte] 'da informiše'
Ukrajinski кіт [kit] 'mačka' Vidi ukrajinski pravopis
Vijetnamski ty [tī] 'biro' Vidi vijetnamski pravopis
Voro kirotas [kʲirotas] 'on piše'
Velški hir [hiːr] 'dugo'
Zapotek Tilquiapan[20] diza [d̪iza] 'Zapotek'
Zulu umuzi [uˈmuːzi] 'selo'

Reference uredi

  1. ^ Thelwall 1990, str. 38
  2. ^ Carbonell & Llisterri 1992, str. 54
  3. ^ Gussenhoven 1992, str. 47
  4. ^ Roach 2004, str. 240
  5. ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 60, 66
  6. ^ Fougeron & Smith 1993, str. 73
  7. ^ Shosted & Chikovani 2006, str. 261-262
  8. ^ Szende 1994, str. 92
  9. ^ Rogers & d'Arcangeli 2004, str. 119
  10. ^ Okada 1991, str. 94
  11. ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 62, 66-67
  12. ^ Jassem 2003, str. 105
  13. ^ Cruz-Ferreira 1995, str. 91
  14. ^ Jones & Ward 1969, str. 30
  15. ^ Rood & Taylor 1996
  16. ^ Konzorcijum za Lakota jezik (2004). Lakota slova i zvukovi.
  17. ^ Martínez-Celdrán, Fernández-Planas & Carrera-Sabaté 2003, str. 256
  18. ^ Tingsabadh & Abramson 1993, str. 24
  19. ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 64, 68
  20. ^ Merrill 2008, str. 109

Literatura uredi