Zdunje (mkd. Здуње) su naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u severozapadnom delu države. Zdunje pripadaju opštini Gostivar.

Zdunje
mkd. Здуње
Selo Zdunje sa Crkvom Svetog Đorđa
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaGostivar
Stanovništvo
 — (2002)2.140
Geografske karakteristike
Koordinate41° 47′ 39″ S; 20° 52′ 32″ I / 41.7942° S; 20.8756° I / 41.7942; 20.8756
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina600 m
Zdunje na karti Severne Makedonije
Zdunje
Zdunje
Zdunje na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1231
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaGV

Geografski položaj uredi

Naselje Zdunje je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 3 km zapadno.

Zdunje se nalaze u gornjem delu istorijske oblasti Polog. Naselje je položeno na jugozapadnom obodu Pološkog polja. Severozapadno od naselja se izidže Šar-planina. Istočno od sela protiče Vardar. Nadmorska visina naselja je približno 600 metara.

Klima u naselju je umereno kontinentalna.

Istorija uredi

Spiridon Gopčević u svojoj knjizi[1] objavljenoj 1889. godine na nemačkom jeziku, iznosi podatke i za Zdunje. Tu 30 srpskih kuća sa 65 duša. Godine 1899. u Zdunju koje se nalazi u Gostivarskoj nahiji je popisano 10 srpskih kuća.[2]

Početkom 20. veka Zdunje su bile naseljene pravoslavnim Slovenima (1/5) i muslimanskim Turcima (2/5) i Albancima (2/5).

Bugari su počinili stravično nasilje nad srpskom nejači u Zdunju 1915. godine. Odmetnuti naoružani Srbi iz mesta su se zatim sukobili sa bugarskom vojskom kod Zdunje 26. decembra 1915. godine. Tokom borbe tada su poginula tri bugarska oficira i 37 vojnika.[3]

Stanovništvo uredi

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Zdunje su imale 2.140 stanovnika.

Selo je etnički mešovito. Prisutni su Albanci (47%), Turci (31%) etnički Makedonci (22%).

Većinska veroispovest u naselju je islam, a manjinska pravoslavlje.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Spiridon Gopčević: "Makedonija i Stara Srbija", Beč 1889.
  2. ^ "Delo", Beograd 1. januar 1899.
  3. ^ "Velika Srbija", Solun 15. april 1916.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi