Zetska banovina

управна јединица Краљевине Југославије

Zetska banovina je bila banovina u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine.

Zetska banovina
1929.—1941.

Položaj Zetske banovine
Glavni gradCetinje
RegijaBalkan
Zemlja Kraljevina Jugoslavija
Stanovništvo925.516 (1931)
Događaji
Statusbivša pokrajina
Vladavina
 • Oblikbanovina
ban 
• 
Krsta Smiljanić
Istorija 
• Uspostavljeno
1929.
• Ukinuto
1941.
Prethodnik
Sledbenik
Zetska oblast (Kraljevina SHS)
Dubrovačka oblast (Kraljevina SHS)
Mostarska oblast (Kraljevina SHS)
Sarajevska oblast (Kraljevina SHS)
Užička oblast (Kraljevina SHS)
Raška oblast (Kraljevina SHS)
NR Crna Gora (DF Jugoslavija)
FD Srbija (DF Jugoslavija)
FD Bosna i Hercegovina (DF Jugoslavija)
Banovina Hrvatska (Kraljevina Jugoslavija)
Nezavisna Država Crna Gora
Kraljevina Albanija
Nezavisna Država Hrvatska
Kraljevina Italija

Granice uredi

Ova banovina je obuhvatala teritorije koje je Kraljevina Crne Gore 1918. g unela u sastav Kraljevine Srbije pre formiranja Kraljevine SHS, kao i teritoriju Dubrovačke republike i Boke, ali i zaleđa Dubrovnika u Hercegovini (Nevesinje, Trebinje, Gacko, sve do Foče na sever) kao i Kosovo i Metohiju sve do Kosovske Mitrovice, Srbice i Orahovca na istoku, veći deo Raške oblasti (Novopazarskog sandžaka) koju je oslobodila Srbija u ratu 1912. godine kao i varoši Rašku i Ušće. Dobila je ime po reci Zeti, čiji je sliv u Središtu ove administrativne oblasti, a koje je bilo u upotrebi i u srednjem veku i odnosilo se na prostore današnju Crnu Goru. Administrativno središte Zetske banovine je bilo Cetinje.

Godine 1939, kada je formiranjem Banovine Hrvatske Vlada Jugoslavije na čelu s Knezom Pavlom ispunjavala velikohrvatske želje zarad mira u Državi i od Zetske banovine odvajaju zapadni delovi bez nekih opravdanih argumenata i pripajaju novoformiranoj Banovini Hrvatskoj. S obzirom da je u tom delu od Pelješca, uključujući i Dubrovnik do ,Boka kotorske samo zabeleženo prisustvo Hrvata, ali ne i njihova većina da bi se opravdala takva granica. Uostalom i logičnije je da Dubrovčani svoje administrativne potrebe obavljaju na Cetinju (udaljenom 100 km), nego u Zagrebu (400km vazdušnom linijom, odnosno 600km putem). S obzirom na kratko trajanje i karakter banovina kao administrativnih oblasti, ovoj promeni granice nije data bitna istorijska važnost.

Drugi svetski rat uredi

Godine 1941, u Drugom svetskom ratu, Sile Osovine su okupirale Zetsku banovinu. Nekoliko manjih područja oko Boke kotorske su aneksirana od strane fašističke Italije, dok je ostatak postao dio okupacione zone Italije u Crnoj Gori i Albaniji. Istočna područja su postala deo okupacijske zone nacističke Nemačke u Srbiji, dok su zapadna područja pripojena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Banovi uredi

 
Sedište Zetske Banovine, danas zgrada Ministarstva kulture Crne Gore

Banovi Zetske banovine u periodu 1929—1941. su bili:[1]

Portret Red Ime i prezime
(Datum rođenja i smrti)
Početak mandata Kraj mandata Stranka
  1. Krsto Smiljanić
(1868—1944)
9. oktobar
1929
1931
2. Uroš Krulj 1931 3. jul 1932
  3. Aleksa Stanišić 3. jul 1932 1934
4. Mujo Sočica 1934 1936
  5. Petar Ivanišević 1936 1939
  6. Božidar Krstić 1939 1941
  7. Blažo Đukanović
(1883—1943)
1941 17. april
1941

Demografija uredi

 
Karta Zetske banovine (1931).
 
Karta Zetske banovine (1937).
Popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije 1931.[2] (po veroispovesti)
vera broj vernika
pravoslavna
516.490
rimokatolička
92.165
evangelističke
208
ostale hrišćanske
337
islamska
315.677
bez konfesije
639
UKUPNO
925.516

Upravna područja uredi

Srezovi sa područja Zetske banovine:

-

Reference uredi

Literatura uredi