Zeljva
Zeljva (blr. Зэ́льва; rus. Зельва; polj. Zelwa) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u zapadnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Zeljvanskom rejonu Grodnjenske oblasti čiji je ujedno i administrativni centar.
Zeljva Зэ́льва; Зельва | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | ![]() |
Rejon | Zeljvanski rejon |
Osnovan | prvi pomen 1258. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2009. | 7.700 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 53° 09′ 00″ S; 24° 49′ 00″ I / 53.15° S; 24.816667° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Poštanski broj | 231930 |
Pozivni broj | +375 1564 |
Registarska oznaka | 4 |
Veb-sajt | |
www.zelva.by |
Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. u varoši je živelo 7.700 stanovnika.
Geografija
urediZeljva je smeštena u centralnom delu Zeljvanskog rejona na obalama reke Zeljvjanke i na severnoj obali veštačkog Zeljvjanskog jezera. Nalazi se na 172 km jugoistočno od administrativnog centra oblasti Grodna, na oko 24 km istočno od grada Vavkaviska i na 87 km zapadno od grada Slonima.
Kroz varoš prolazi železnica na relaciji Vavkavisk—Baranaviči.
Istorija
urediU Ipatevskim letopisima iz 1258. se pominje maleno naselje na mestu današnje Zeljve. Od 1470. spominju se dva naselja jedno kraj drugog, Velika i Mala Zeljva.
Naselje je u sastavu Belorusije od 1939, a već naredne godine administrativno je uređeno kao varošica u okvirima istoimenog rejona. Jedno kratko vreme od 1962—1966. bila je delom Vavkavskog rejona, a od tada je administrativni centar sadašnjeg istoimenog rejona.
Demografija
urediPrema rezultatima popisa iz 2009. u varoši je živelo 7.700 stanovnika.[1]
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2009. |
---|---|---|---|---|
2.382 | 3.928 | 5.631 | 7.825 | 7.700 |
Vidi još
urediReference
urediSpoljašnje veze
uredi- Službeni veb portal Zeljvanskog rejona
- Lokalni info portal
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 978-985-11-0330-6. ISBN 978-985-11-0302-3