Zlatna bula (1222)

Zlatna bula (1222) — izdao ju je Andraš II od Ugarske. Ovom zlatnom bulom Andraš je potvrdio prava plemstva. Andraš II. je bio sin kralja Bele III. i antiohijske kneginje Ane Šatilon (Ana Chatillon).

Zlatna bula iz 1222. godine

Povod za izdavenje dokumenta

uredi

Kralj Andraš II. (mađ. András или Endre) je po povratku iz krstaškog rata zatekao Mađarsku državu u velikom neredu. Počeo je rasipati novac i razbacivati državnu imovinu, što je dovelo do pobune nižeg plemstva. Na čelu pobune je bio kraljev najstariji sin Bela. Niže plemstvo je tražilo poštovanje zakona i prava. Kralj je bio prisiljen sazvati sabor i 1222. godine izdati dokumenat o pravima pod nazivom Zlatna bula. Tim dokumentom je ograničena vlast kralja i samovolja velikaša. Zlatna bula je u početku bila privilegija a kasnije je prerasla u najznačajniji zakon. Na taj zakon su se kasnije, prilikom krunisanja, svi kraljevi zaklinjali.

Odredbe zakona

uredi

Zlatna bula se sastojala od 31 članka. U uvodu kralj ističe kako dokumenat izdaje da bi obnovio slobodu plemstva, koja je u ranijim razdobljima narušena. Zatim slede odredbe, neke od važnijih:

  1. Kralj ili njegov zamenik su dužni da na dan Svetog Stefana, 20. avgusta, u glavnom gradu saslušati parnice i suditi. Tada mogu doći i pripadnici nižeg plemstva i izneti svoj slučaj.
  2. Kralj ne sme nijednog plemića zatvoriti, niti mu oduzeti posed, ako ga nije sud osudio.
  3. Kralj ne sme bez dozvole plemstva prikupljati porez, niti zalaziti u njihove kuće, sela i lovišta.
  4. Izvan granica države, plemstvo ratuje na kraljev trošak, ako je slučaj o osvajačkom ratu, ali u slučaju odbrambenog rata svi se odazivaju na svoj trošak
  5. Niko osim Bana, kraljevog zastupnika, dvorskog sudije ne sme imati dve funkcije, a stranci bez dozvole državnog veća ne smeju imati nikakvu funkciju.
  6. Crkvena desetina se neće plaćati u novcu nego u naturi. Novo kovani novac će vredeti godinu dana i to od Uskrsa do uskrsa.
  7. Jevreji ne smeju biti činovnici u solanama, kovnicama novca i na carini
  8. Županije se ne smeju poklanjati u nasledno vlasništvo
  9. Zadnja odredba daje plemstvu pravo da u slučaju da se kralj ne pridržava Zlatne bule slobodno pobuni, protestno ili oružano, bez kažnjavanja zbog toga.

Zlatna bula je izdata u sedam primeraka ali se nijedan originalni primerak nije sačuvao. Najstariji sačuvani prepis je iz 1318. godine

Posledice

uredi

Kralj Andraš nije mnogo mario za odredbe Zlatne bule, tako da je i dalje nastavio po starom, rasipati novac i deliti državne prihode u zakup. Ponovo je izbila pobuna na čelo koje je stalo visoko svetovno i crkveno plemstvo. Kralj je bio primoran da izda novu Zlatnu bulu, koja je ponovila odredbe stare Zlatne bule i dodata su četiri nove odredbe. Najznačajnija razlika je bila da u slučaju nepridržavanja odredbi, presudu donese ostrogonski nadbiskup, koji ih može kazniti crkvenim prokletstvom.

Spoljašnje veze

uredi

Literatura

uredi